Početna / Blog / Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…
Ugovor o djelu

Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…

Prema važećim propisima možete angažovati nekoga da vam uradi neko „djelo“, neki zaokružen posao, odnosno rad koji će trajati neko određeno vrijeme. Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

U slučaju da vam vam se na vratima pojavi inspekcija rada, inspektori  neće prihvaćati ono što ste napisali u ugovoru nego će gledati isključivo stvarnu prirodu posla za koju je angažovano fizičko lice. Ukoliko pak utvrde da je to rad za koji je predviđeno radno mjesti, odnosno, da je rad iz djelatnosti poslodavca, a ne “djelo” (u smislu Zakona o obligacionim odnosima, koji ga reguliše) mogu vas kazniti za zapošljavanje na „crno“. U tom slučaju, morat će platiti sve poreze i doprinose koji se plaćaju kada zaposlite radnika u radni odnos.

Kod ugovora o djelu radi se o potpisivanju ugovora radi obavljanja konkretnog posla, npr. po ugovoru o djelu možete angažovati čistačicu da vam nešto očisti, majstora da vam nešto popravi, možete angažovati nekoga da vam okreči poslovni prostor  i sl.

Na primjer, trebate znati da ukoliko se bavite ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću i imate potrebu za radnicima na kraći vremenski period npr. zbog održavanja sajmova, potrebe za dodatnim konobarima za vikend itd., onda je u takvim slučajevima stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može potpisati ugovor o djelu, jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

Dakle, ako se poveća obim posla ili treba da se zamijeni odsutni radnik ne može se potpisati ugovor o djelu za obavljanje tih poslova i u tom slučaju jedino riješenje je potpisati ugovor o radu na određeno vrijeme. 

Karakteristike ugovora o djelu:

  • Regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima;
  • Njime se angažuje fizičko lice, van radnog odnosa (nema penzijskog “staža”), da obavi određen, konkretan posao, koji se može okarakterisati kao – djelo;
  • Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici niti ima ulogu Porezna kartica;
  • Osnovica poreza na dohodak se paušalno umanjuje za proznate troškove u visini 20% prihoda;
  • Rezidenti nemaju mogućnost umanjenja za troškove 20%;
  • Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice, prevoz, smještaj i sl.), jer  se i to smatra djelom naknade;
  • Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje  i 6% za PIO/MIO;
  • Kod isplate nerezidentim nema doprinosa (ni  4% ni 6%)
  • Isplatitelj na svoj teret plaća 0,5% Naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i Opštu vodnu naknadu (obje na neto isplatu) pa i na isplatu nerezidentima;
  • Porez na dohodak se plaća po stopi od 10%;

 Kakva je “matematika” obračuna isplate po osnovu Ugovora o djelu?

“Matematika” u osnovi zavisi od toga kako je ugovorena naknada. Može biti u bruto ili u neto iznosu.
Ako je ugovorena u bruto iznosu, tada se na teret primaoca (angažovanog fizičkog lica) plaćaju doprinos za zdravstvenoosiguranje 4% i porez na dohodak 10%, što znači da će to fizičko lice dobiti manji iznos od ugovorenog (bruto) iznosa.
Sa druge strane (što je češći, pa i logičniji način ugovaranja), može se regulisati naknada kao neto iznos, tj. ugovori se iznos koji će se isplatiti na tekući račun angažovanog fizičkog lica. Tada svi doprinosi, porez na dohodak i naknade praktično “padaju” na teret isplatioca.

Primjer 1.

Ugovoren je bruto iznos naknade po Ugovoru o djelu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos – 2.000,00 KM

2. Priznati rashodi (1x 20%) – 400,00 KM

3. Osnovica za obračun  (1 – 2) – 1.600,00 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 96,00 KM

5. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 64,00 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 1.536,00 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 153,60 KM

8. Iznos za uplatu   (1 – 5 – 7) – 1.782,40 KM

Iz navedenog primjera možemo vidjeti da se bruto iznos naknade sastoji od iznosa za isplatu,  poreza na dohodak i doprinosa za zdravstveno osiguranje (4%), bez doprinosa za PIO/MIO (6%).

Predhodni primjer se odnosi na ugovore o djelu u kojima je ugovoren bruto iznos naknade. Međutim ukoliko je ugovoreni iznos za isplatu neto onda se bruto iznos računa množenjem neto sa  koeficijentom 1,12208.

Primjer 2.

Ugovoren je neto iznos naknade po osnovu Ugovora o djelu 1.000,00 KM.

Bruto iznos naknade je 1.122,08KM (1.000 x 1,12208).

1. Bruto iznos- 1.122,08 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 224,42 KM

3. Osnovica za obračun  (2 – 1) – 897,66 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 53,86 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 35,91 KM

6 .Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 861,75 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 86,17 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 .000,00 KM

 

Primjer 3.

Ugovoren je neto iznos 1.000,00 KM i isplaćena je naknada za putne troškove 100,00 KM.

Bruto iznos  naknade je    1234,29  = (1.000,00 KM + 100,00 KM) x 1,12208

1. Bruto iznos – 1.234,29 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 246,86 KM

3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 987,43 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 59,24 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 39,50 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 947,93 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 94,79 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 100,00 KM

Treba znati da ugovor o djelu nije radni odnos, već posao koji se odrađuje za naručioca radova, a za koji on isplaćuje novčanu naknadu. U takvim slučajevima se nemaju ista prava kao u radnom odnosu (topli obrok, godišnji odmor, regres, …). Dakle, ne radi se o radnom odnosu i ovdje naručitelj nije u ulozi poslodavca, a izvođač rada nije u ulozi zaposlenika što bitno razdvaja ovu vrstu ugovora od ugovora o radu. Dakle, izvođač djela potpuno je samostalan  i ni u čemu ne zavisi od naručitelja. Jedino naručilac može nadzirati izvođača radova ukoliko to priroda posla zahtjeva, a izvođač radova mora da mu to obezbijedi.

Još jedna bitna karakteristika ovog vida angažmana jeste da je Zakon o obligacionim odnosima predvidio da se poslovi ugovoreni na ovakav način mogu obavljati bilo gdje: na terenu, u mjestu prebivališta izvršioca, na nekom trećem mjestu i sl.

A šta kada se angažuje nerezident?

U predhodnim primjerima smo naveli  kako se obaračunava naknada ukoliko je potpisan ugovor sa rezidentima.
Rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu.
Kriterij za određivanje rezidenta je prostor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. S druge strane  nerezident je fizičko lice sa stalnim prebivalištem u inostanstvu odnosno pravno lice tj. firma koja je registrovana u inostranstvu. Prema važećim zakonskim propisima fizičko lice koje više od godinu dana boravi van zemlje smatra se nerezidentom.

Prema zakonu o porezu na dohodak rezidentom Federacije  smatra se fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na teritoriji Federacije,
2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.

Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana.

Znači, fizičko lice koje ima prebivalište u Banja Luci, Brčkom, Zagrebu ili Beču, je u FBiH nerezident, u slučaju da ga angažuje naručilac koji ima sjedište, npr. u Sarajevu. Razlog ovakvog “tretmana” lica koja imaju prebivalište u Banja Luci i Brčkom (slučajan odabir gradova, bitno je da se radi o gradovima u RS i BD, a ne u FBiH) jeste što RS i BD takođe imaju “svoje” propise o oporezivanju dohotka, tj. ovakvih primanja. 

Sada ćemo navesti primjer kao se obračunava naknada kada se potpiše Ugovor o djelu sa nerezidentom.

 Primjer 4.

Ugovoren je bruto iznos naknade nerezidentu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos nakanade – 2.000,00 KM

2. Porez na dohodak (1 x 10%) – 200,00KM

3. Iznos za isplatu (1 – 2) – 1 800,00 KM

Kao što smo i rekli, kada se angažuje nerezident, nema mogućnosti umanjenja osnovice za priznate rashode (20%), niti se obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO osiguranje (6%).

U sljedećem nastavku ćemo pojasniti oporezivanje Ugovora o autorskom djelu.

Pripremile: Edna Bašić i Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

196 komentari

  1. Poštovane,
    prvo da Vam uputim pohvale vezano za pojašnjenje ugovora o djelu koji je često trn na putu u praksi. Nadalje, u poreskoj upravi su mi potvrdili da se i ovaj ugovor mora prijaviti, zanima me kojim obrascem i da li se posebnim virmanom mora izvršiti uplata doprinosa i poreza na ugovora o djelu ili se isto može uraditi kad se uplaćuju i doprinosi i porez i za zaposlenike koji su u radnom odnosu. Također, da li se i za ovo mora podnositi specifikacija na ovjeru?
    Unaprijed hvala,
    Nermina

    • Sanela

      Hvala na čitanju.
      Kada isplatite naknadu po osnovu Ugovora o djelu, u obavezi ste odmah isti dan platiti 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdr. osiguranje, 6% doprinosa za PIO i 2 x 0,5% naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opšte vodne naknade. Kada to isplatite, najkasnije sutradan trebate podnijeti obrazac AUG-1032 u PU.
      I to je sve :-)
      Ugovor kao ugovor, sve dok se ne izvrši isplata, ne treba prijavljivati.
      Plaćanje tih obaveza je odvojeno od plaćanje doprinosa prilikom isplata plaća.
      Doprinosi za PIO- vrsta prihoda 712-126
      Doprinosi za ZOR- vrsta prihoda 712-116
      Porez na dohodak- vrsta prihoda 716-116
      Naknada za prir. i dr. nesreće – vrsta prihoda 722-582
      Opća vodna naknada – vrsta prihoda 722-529

  2. hvala Vam puno na brzom odgovoru, mnogo ste mi pomogli…

  3. Poštovanje
    Malo me zbunjuje ovo što je navedeno pod “Karakteristike ugovora o djelu”: nema penzijskog “staža” i Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO. Konkretno buni me veza penzijskog staža i 6% doprinosa za PIO, ako se plaća 6% kako nema “staža”?

    • Sanela

      Jednostavno. Kada fizičko lice potpiše Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu on ne zasniva radni odnos niti se kao takav prijavljuje u Poreznu upravu (koja je odnedavno za te poslove preuzeča funkciju PIO/MIO). Ove dvije naknade, doprinos PIO (6%) i doprinos za zdr. osiguranje (4%) su jednostavno uvedene u propise da bi se budžeti malo napunili, a fizičko lice za koje se plaćaju nema ama baš nikakva prava po tom osnovu. U okviru takvog aranžmana (Ugovor o djelu i Ugovor o autorskom djelu) ne stiče pravo da se te uplate uključe u penzijski staž,…

  4. Molim Vas da li se može sklopiti Ugovor o djelu na ime program strategije za mlade, na tri mjeseca i više i ako može da li je izvršilac dužan dostaviti izvještaj o učinjenom kao i sam program strategije(a kako je riječ o strategiji mislim da se ona radi na duži period). Ako je izvršilac dužan dostaviti da li treba dostaviti prije isplate ili pri okončanju završenog posla.

    • Sanela

      Možete potpisati Ugovor o djelu ukoliko se radi o poslu koji predstavlja “zaokruženu cjelinu”, što u Vašem slučaju i predstavlja izrada “Programa strategije za mlade”. Uslovi, rokovi, način plaćanja i dr. nije propisano. To su detalji koji se ugovaraju između naručioca i izvršioca posla.

      • Postovana, Ugovorom o djelu se poslenik obavezao narucicu isplatiti ugovorenu naknadu u iznosu od 1.000,00 km neto. Poslenik je za obavljeno djelo ispostavio racun naruciocu u kojem je obracunao i Pdv 17 % na navedeni iznos, s obzirom da je poslenik lice koje je pdv obveznik. Da li je narucilac duzan da plati i taj iznos koji se odnosi na Pdv ili taj iznos pada na poslenika ?

        Hvala unaprijed !

        • Sanela

          Situacija je malo neuobičajena. Međutim, ako je lice koje je ispostavilo račun obračunalo PDV i ako je u sistemu PDV-a, onda je naručilac dužan da plati račun uvećan za PDV.

  5. Poštovana,
    Već duže vrijeme udruženje gradjana nema zaposlenih lica. Po statutu djelatnost ovog udruženja je organizacija i predstavljanje “proizvoda” na domaćem i stranom tržištu na sajmovima.
    Molim Vas za konkretan odgovor:
    Da li ovo udruženje ima pravo potpisati ugovor o djelu sa fizičkim licem u smislu službenog putovanja za predstavljanje na sajmovima.
    Već duže vrijeme tvrdim da nemaju pravo (imaju pravo ali je potrebno obračunati pune iznose poreza i doprinosa) pa mi odgovorite, molim Vas, možda sam u krivu.

  6. Da li je sindikat obavezan praviti ugovor sa zabavljacima za podijelu paketica ili kako da obavi placanje po zakonu? Unaprijed hvala?

    • Sanela

      Sa zabavljačima se uobičajeno potpiše Ugovor o autorskom djelu i plate se pripadajući porezi i doprinosi. Ovo govorim pod pretpostavkom da zabavljač izvede neku “zabavnu tačku”, animira prilikom podjele paketića i sl. Obračun Ugovora o autorskom djelu možete naći na našoj web stranici.

      • pozdrav.ja sam 1977.godiste i odnedavno sam u invalidskoj penziji.zivim u sarajevu.imam ponudu da radim kao izolater za slovenacku firmu u njemackoj.
        na koji nacin bih ja mogao ici na rad a da mi se neukine penzija.ja sam cuo da bih mogao sklopiti ugovor o djelu i tako na taj nacin zastititi penziju.u sloveniji je registrovana firma i kod njih bi mi se uplacivalo vec sta treba.ili bi mi se normalno vodio staz kao stranom drzavljaninu u toj drzavi bez obzira na to sto sam ja penzionisan u bih,molim vas objasnite mi kako i nakoji nacin bih mogao regularno raditi za slovenacku firmu,bez nekog rizika za ukianje moje penzije.

        • Sanela

          Gledano sa aspekta poreza i doprinosa, Vi možete biti angažovani.
          Međutim, svaki Vaš angažman na poslovima i zadacima koji se, eventualno, može “vezati” sa razlozima za odlazak u invalidsku penziju može prouzrokovati preispitivanje osnova za odlazak u istu, bez obzira da li Vas neko angažovao po osnovu Ugovora o djelu.
          To praktično znači da postoji potencijalna opasnost da ostanete bez invalidske penzije.
          Kako je ovo pitanje više “pravnog” karaktera, savjetujem Vam da potražite mišljenje pravnika koji se “dobro razumije” u penzijska prava i srodnu problematiku.

      • Molio bih uvaženu autoricu da mi odgovori na sljedeća pitanja:
        1) da li se može ugovor od djelu sklapati neograničeno puta za duži period (radi se o jednom dipl. predstavništvu u kojem se sklapaju pomenuti ugovori sa više osoba i obnavljaju se svaki mjesec, a ima osoba koje više od godinu dana rade na ugovor o djelu)?
        2) da li se u tim ugovorima može navesti poslovi koje te osobe obavljaju a za kojim to predstavništvo inače ima potrebe s obzirom na djelatnost koju obavlja? Npr. u tim ugovorima stoji da ” se sklapa ugovor s određenom osobom kako bi obavljala poslove prevodioca, pomoćne poslove, poslove u odnosima s javnošću, grafički dizajn i sl.” Tako to predstavništvo obavlja potrebne poslove a da ima minimalna davanja za uposlenike u smislu plaća i drugih doprinosa..
        3) kako se određuje plaća u tim predstavništvima i koja je najniža plaća? Može li plaća za ugovor o djelu ( koji traje mjesec dana) biti manja od prosječne plaće u federaciji?
        Hvala puno,

        • Sanela

          Odgovoriću redom kako ste postavljali pitanja:
          1. Ugovor o djelu kao institut je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ” br. 29/78, 39/85, 57/89, “Službeni list RBiH” br. 2/92, 13/93, 13/9 i 29/03 i “Službene novine FBiH”, br. 29/03 i 42/11) i tu trebate provjeriti njegovu suštinu i smisao. Mogu reći samo da ova vrsta Ugovora podrazumijeva obavljanje zaokružene cjeline – djela, određenog posla koji ima svoj početak i kraj, pa makar ida se radi o ponavljanjima. Ne postoji vremensko ograničenje obavljanja određenog posla po osnovu Ugovora o djelu.
          2. Ugovor o djelu, kao i Ugovor o privremenim i povremenim poslovima, načelno, ne mogu se potpisivati za poslove za koje je predviđeno radno mjesto, jer se time krše propisi iz radnog prava. Poslovi za koje je predviđeno radno mjesto je najčešće regulisano internim aktom – Pravilnikom o radu i radnim odnosima, a suštinski (ako i nema navedenog Pravilnika), u obzir se uzima i “djelatnost” naručioca posla. S obzirom da se u Vašem slučaju radi o predstavništvu, malo je teško odrediti njegovu “djelatnost”.
          3. Plaća kao kategorija je vezana ISKLJUČIVO za radni odnos i tačno je da postoje minimumi, ali opet, ponavljam, samo za slučajeve radnog odnosa, kada je sa zaposlenikom potpisan Ugovor o radu, a neUgovor o djelu. Samo Ugovoro radu podrazumijeva radni odnos i zaposlenik dobija plaću, dok kod Ugovora o djelu postoji odnos naručioca i izvršioca posla i naknada nije plaća. Tačnije, ne radi se o radnom odnosu.
          Za nerezidentne poslodavce (gdje čini mi se spada i Vaše predstavništvo), za SSS najniža osnovica za doprinose je vezana za jednu prosjećnu plaću u FBiH, VSS za dvije a PDPL za tri. Te plaće objavljuje Federalni zavod za statistiku. Sve to možete naći na linku http://chronos.ba/propisi-2/ u Zakonu o doprinosima i pratećem Pravilniku.
          S obzirom na kompleksnost Vašeg pitanja, savjetujem Vam da zatražite stajalište advokata.
          Hvala na čitanju!

          • Hvala puno, samo sam u pitanju izgleda zaboravio spomenuti da se radi o Kullturno atašeu kao dijelu jednog diplomatskog predstavništva i on kao takav ima jasno određenu djelatnost kojom se bavi. U svakom slučaju, hvala Vam još jednom na odgovoru.

  7. Poštovana,
    obzirom da je Ugovor o djelu okarakterisan kao ugovor gdje se izrađuje konkretno djelo ili pruža intelektualna usluga, i naknada nije označena kao mjesečna plaća nego jednokratno davanje određenog iznosa po završetku odrađenog posla, zanima me sljedeće:
    Da li bi Udruženje građana koje radi po projektnim aktivnostima (vremenski ograničene) i angažuje različite profile za obavljanje određenog posla (npr. angažovanje ljekara 2 x sedmično u smislu pružanja zdravstvenih usluga u izbjegličkim naseljima ili pravnih usluga u sklopu implementacije konkretnog projekta),moglo sa tim licima zaključiti ugovor o djelu gdje će se navesti da će se poslovi izvršiti u periodu od 3 ili 4 mjeseca, i da će po završetku posla biti isplaćen ugovoreni iznos novca, te da li postoji mogućnost eventualne uplate konkretnog iznosa odmah po zaključenju ugovora, ukoliko se tako ugovorne strane sporazume.
    Zahvaljujem se unaprijed
    Srdačno
    Armina G.

    • Sanela

      Prema ovome što ste napisali, kao i činjenici da se radi o konkretnom projektu (a i dodatno činjenici da su ti ljekari vjerovatno već u radnom odnosu), najlogičnije je (i u praksi najčešće) da se za ovakav vid projektih aktivnosti – angažmana koji proizilaze iz njih potpiše Ugovor o djelu.
      Što se tiče plaćanja naknade, ona se može izvršiti odmah, ali je bitno da odmah i platite pripadajuće poreze, kao i da plaćanje unaprijed predvidite ugovorom.

      • Tako je, ljekari su vec u radnom odnosu kod drugog poslodavca, medjutim kakva je situacija sa onima koji nisu u radnom odnosu a takoder angazovani po projektnim aktivnostima kao npr. cistacica, vozac, pa cak i neko vrijeme pravnica. Da li bi i u tom slucaju jednako postojala mogucnost ugovora o djelu?
        Zaista se jos jednom unaprijed zahvaljujem na azurnosti vasih odgovora.
        Sve pohvale.

        • Sanela

          U slučaju da nemaju zasnovan radni odnos (kao npr. ti slučajevi koje navodite), sa aspekta zakonskih propisa (o radu, prvenstveno), bilo bi poželjno da se sačini Ugovor o radu na određeno vrijeme, a u nekim slučajevima (npr. čistačica) na nepuno radno vrijeme. Ja ne znam kakav Vam je budžet i da li on može podnijeti takvo opterećenje. Vi takođe možete sve to regulisati Ugovorom o djelu, ali Vam napominjem na mogućnost kontrole i eventualnih sankcija.
          Vama hvala na praćenju naše web stranice.

  8. Conversation started today
    Dragana Jonjic
    7:24poslije podne
    Dragana Jonjic

    Poštovana, molim vas da mi pomognete, odgovorite, na moju dilemu oko obračuna i knjiženja naknade za zaštitu šuma u ZDK. poznato vam je da je Zakon stupio na snagu u juli/2013, i da se obračunava po stopi od 0,07% na ukupnu ostvarenu dobit. moja dilema je vezana za knjiženje, ili sam glupava, ali znači li to da ako se plaća na ostvarenu dobit onda za firmu to ne predstavlja trošak-rashod, odnosno da li se obračunati iznos knjiži kao i porez na dobit i da li se u Odluci o rasporedu dobti navodi i dio za naknadu za šume. Ako nije tako, kako onda da obračunam od ukupne dobiti, pa proknjižim na rashod, pa opet smanjim dobit, i onda mi dobit ispada opet manja…uh, sva sam “idi mi dođi mi”, ali nadam se da razumijete šta ne kontam…Hvala unaprijed…Dragana

    • Sanela

      Niste jedini u dilemi. Nemoguće je knjižiti to kao trošak (a moralo bi) ako je osnovica dobit. Jedina stvar koja se može uraditi jeste da se ukalkuliše trošak naknade, što znači procjenu, recimo, na osnovu dobiti od 6 mjeseci x 2. Tako knjižite trošak / obaveza. Onda, kada utvrdite dobit, na 31.12., prijavite u obrascu “pravu” obavezu (koja će se razlikovati od proknjižene, ali ne može drugačije) i u 2014. godini korigujete obavezu (povećate ili smanjite na teret ili u korist ostalih prihoda ili rashoda. Drugog načina nema, jer je očito da onaj ko je osmišljavao Zakon nema blage veze o računovodstvu niti o uticaju rashoda na dobit, te da se neke stvari ne mogu raditi natraške.

  9. Poštovana, molim Vas da mi pomognete i odgovorite na slijedeće pitanje: Da li se za obavljanje posla elektronske pohrane podataka matičnih evidencija u matičnom uredu određene općine može angažirati volontere (po osnovu ugovora o volontiranju) ??
    Naime, odredbom člana 10. st.1. Zakona o volontiranju (“Sl. novine FBiH”, br. 110/12) (Princip zabrane iskorištavanja volontera) zabranjeno je volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu, kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršioci poslova na osnovu ugovora o djelu.!

    • Sanela

      Situacija po pitanju “volontera” u FBiH je pomalo konfuzna, jer se “sudaraju” Zakon o radu (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”,
      br. 43/99, 32/00 i 29/03) i pomenuti Zakon o volontiranju. Naime, Zakonom o radu je propisano sljedeće:
      Član 28.
      Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja,
      poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad,
      bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
      Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku
      od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole.
      Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje.
      Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim
      radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.
      Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.
      Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od
      najniže plaće za svakog volontera.
      Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

      Stoga proizilazi da, po osnovu Zakona o radu, opština ima pravo angažovati volontera na navedene poslove.

      • Očito niste razumijeli moje pitanje, jer u konkretnom slučaju ne radi se o takvoj situaciji iz člana 28. Zakona o radu, kada je :”stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja…”
        U ovom slučaju, na koji se odnosilo moje pitanje radi se o određenom poslu kojeg treba obaviti (unos podataka u registar, tj. digitalizacija), i taj posao nema nikakve veze sa eventualnim polaganjem stručnog ili bilo kojeg drugog ispita volentera!
        Drugim riječima, Općina koristi volontere da obave posao, kojeg bi inače morali obavljati uposlenici organa općine, ili lica koja bi bila angažirana po osnovu ugovora o djelu (a to je skuplja varijanta).
        Korištenje volontera u ovakve svrhe, kada nije ispunjen uslov iz člana 28. Zakona o radu, ni po čemu se ne razlikuje od situacije u kojoj bi npr. Općina kao organizator volontiranja angažirala (tj. ISKORIŠTAVALA u smislu odredbe člana 10. zakona o volontiranju) volontera dipl.pravnika, ekonomistu ili inžinjera na poslovima krečenja službenih prostorija, cijepanjem drva i sl..
        ..a onda sve to pravdala članom 28. Zakona o radu.
        Hvala Vam na uloženom trudu i odvojenom vremenu, ali nije to to…
        ;)

        • Sanela

          Jasno je meni o čemu Vi govorite, međutim, opštine su opštine :), one nisu predmet kontrola kao drugi pravni subjekti i zbog toga se masovno volonteri angažuju za sve i svašta. Ja samo to nisam htjela napisati, ali eto, kad ste Vi, onda da i ja ponovim. Slažem se ja sa Vama u potpunosti, radi se o zloupotrebi pozicije i krivoj primjeni samog koncepta volontiranja generalno …

  10. postovanje,
    Zanima me da li ja kao student (redovan) mogu da potpisem ugovor o djelu na mjesec dana, s obzirom da sam dobila ponudu za obavljanje odredjenih poslova u jednom preduzecu.
    Koje dokumente ja trebam dostaviti njima za potpisivanje spomenutog ugovora?
    LP

    • Sanela

      Možete potpisati Ugovor o djelu, a potrebni podaci su salo Vaši lični podaci (adresa stanovanja, ime i prezime, CIPS) i uslov je da imate otvoren tekući račun na koji bi Vam se isplatila naknada po osnovu Ugovora o djelu.

  11. Poštovanje, molim Vas da mi odgovorite na upit,naime radi se o autoškoli koja u radnom odnosu ima dva instruktora. Da li autoškola ima pravo da napravi ugovor o djelu sa inžinjerom saobraćaja za teoretski dio nastave koji se obavlja po potrebi kad ima kandidata? U Pravilnikun o osposobljavanju vozača motornih vozila (Sl.Glasnik BiH br.46/12) o ispunjenosti uvjeta za tad autoškole propisane člankom 20. Točka f,inžin jer se može angažovati u stalni radni odnos ili na drugi način regulisano zakonom, pa Vas molim da mi objasnite koji je to drugi način. Unaprijed zahvaljujem.

    • Sanela

      Po ovome što ste napisali, auto-škola ima pravo, povremeno, za konkretan posao (teoretski dio nastave) da angažuje po Ugovoru o djelu.
      To se može podvesti pod ovo što ste naveli iz Pravilnika o osposobljavanju vozača motornih vozila (Sl.Glasnik BiH br.46/12) o ispunjenosti uvjeta za rad autoškole “… ili na drugi način regulisano Zakonom”. Trećeg načina nema.

  12. Branko Ćupović

    Poštovana,
    Jesu li ugovor o djelu i ugovor o autorskom djelu isti pojam ili su to dva odvojena instituta? U Zakonu o obligacijama nisam mogao da nađem ugovor o autorskom djelu.

    Prema čl. 34. Zakona o radu RS povremeni i privremeni poslovi mogu trajati ukupno 60 dana u toku godine. Jesu li to kalendarski dani i da li ovi poslovi imaju karakter ugovora o djelu?

    Prema čl. 193 radnog teksta Zakona o radu RS povremeni i privremeni poslovi mogu iznositi 120 radnih dana u kalendarskoj godini a u čl. 195 se govori o ugovoru o djelu. Je li to isto.

    Unaprijed se zahvaljujem i molim hitan odgovor.

    S poštovanjem,
    Branko Ćupović

    • Sanela

      Poštovani Branko, Ugovor o djelu je obligacioni odnos (regulisan Zakonom o obligacionim odnosima), a ugovor o autorskom djelu je regulisan Zakonom o autorskim i srodnim pravima – http://www.sqn.ba/images/upload/static/ZASP%20BiH-10.pdf je posebno regulisao ovu vrstu ugovora.
      60 dana su kalendarski dani, tj. uključuju SVE dane. Privremeni i povremeni poslovi nemaju karakter Ugovora o djelu jer su: regulisani različitim propisima i privremeni i povremeni poslovi se obavljaju u prostorijama naručioca posla, a ugovor o djelu neovisno (najčešće na terenu ili u sjedištu izvršioca). To su samo neke karakteristike i različitosti.
      Radni tekst Zakona o radu nemam, pa ne mogu govoriti o njemu, ali jedan dio mogu (opet) reći – Ugovor o privremenim i povremenim poslovima i Ugovor o radu su dvije različite kategorije.

  13. Poštovana autorice,molim Vas ako ste u prilici da mi obajsnite da li ja,kao angažovana po ugovoru o djlu u nekoj instituciji,mogu od iste traziti izdavanje uvjerenja kao dokaza radnom iskustvu(naglasak radnom iskustvu,a ne radnom stazu), u cilju iskoristavanja istog prilikom zaposljavanja ili iskorištavanja drugih prava po osnovu radnog iskustava.

    Unaprijed hvala,

    • Sanela

      Vama može institucija, tj. onaj ko Vas je angažovao po osnovu Ugovora o djelu izdati Uvjerenje da ste “obavljali određene poslove po tom osnovu”.
      Tu ne postoji zabrana, ni u kakvom smislu. Naravno, kako i kažete, tu se ne radi o radnom stažu (jer niste imali zasnovan radni odnos), već o nekoj vrsti radnog iskustva, jer ste obavljali određeni posao u okviru navedenog angažmana. To Vam svakako može koristiti prilikom zaposlenja.

    • Poštovanje.

      Interesujem me u vezi s ovim, dakle radnim iskustvom. Kada zasnujem ugovor o djelu i radim npr. 2 godine , da li ja imam pravo na polaganje pravosudnog ispita jer mi je za isti potrebno 2 rada na poslovima pravnika? Iz ovog predhodno odgovorenog mislim da imam . Hvala unaprijed. Pozdrav Admir.

      • Sanela

        Na žalost, ne poznajem tu oblast u smislu uslova za pravosudni. Ono što mogu reći jeste da angažman po Ugovoru o djelu ne znači radni odnos, ako Vam je radni odnos uslov. Za sticanje nekih zvanja je moguće imati i status volontera, Ugovora o djelu i sl. Moraćete to provjeriti u instituciji gdje se polaže pravosudni ispit.

  14. Poštovana,

    Već dugo godina sam stalni zaposlenik u određenoj firmi. Međutim, pored toga, prethodnu godinu dana bio sam angažovan na nekoliko poslova, od strane druge firme, putem ugovora o djelu. U samom ugovoru stoji da se firma obavezala da će platiti sve poreze i doprinose, a iznos koji je meni isplaćen je neto iznos.

    Interesuje me da li postoji način na koji mogu provjeriti da li je ta firma izvšila uplatu poreza kako što se obavezala ugovorom? Da li od njih trebam dobiti ikakvu potvrdu o tim uplatama poreza (oni tvrde da su sve uplatili ali nisam dobio nikakvu potvrdu do sada, februar 2014), te da li ja sa svoje strane moram izvršiti ikakvu godišnju prijavu poreza na tu dobit?

    Hvala unaprijed i lijep pozdrav.

    • Sanela

      Da, postoji. Firme koje su Vas angažovale kao saradnika po Ugovoru o djelu su u obavezi da Vam do kraja februara izdaju obavijest (nema propisane forme) u kojem će navesti koliko su Vam isplatili neto naknade (na tekući račun), zatim koliko su po osnovu Vašeg angažmana platili poreza na dohodak i doprinosa.
      To je njihova obaveza, ali i Vaša jeste da predate Godišnju prijavu poreza na dohodak do kraja marta, jer ste primali dohodak iz dva ili više različitih izvora (kao zaposlenik – plaću i kao saradnik – naknade po osnovu Ugovora o djelu).
      Mojje savjet da insistirate na obavještenju.

      • Hvala, puno ste mi pomogli, jer su mi mnogi ljudi davali neodređene i oprečne savjete.

        Lijep pozdrav

      • Poštovana,
        Molim Vas, ako ste u prilici, da li možete objasniti još jedan detalj. Ukoliko se ispostavi da firma (Naručioc) nije platila porez kao što se obavezala u Ugovoru o djelu, da li onda taj dug snosi radnik (Izvršilac) posla, odnosno da li sam ja dužan uz Godišnju prijavu poreza izvršiti i plaćanje tog poreza?

        Preciznije, ukoliko je naručioc prekršio ugovor, da li Poreska uprava pokreće pravni postupak protiv njega ili sam ja kao izvršilac dužan izmirite troškove poreza, te zatim pravnim putem tražiti od naručioca naknadu?

        Unaprijed hvala.

        • Sanela

          Da, upravo tako. Ako naručilac posla (ipak) nije platio porez na dohodak za Vas Vi ćete to biti dužni platiti po Godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Sama “matematika” prijave će Vas dovesti do tog rezultata. Vi imate pravo da putem suda tražite naknadu, jer je platac bio naručilac, bez obzira što ste Vi porezni obveznik.

  15. Poštovanje,
    Molim Vas za pomoć. Brat ima registrovan obrt kao dopunska djelatnost. Početkom mjeseca je dobio otkaz. Interesuje me sljedeće. Da li može registrovani obrt prenijeti na mene ili da li postoji neko drugo rješenje da se obrt ne zatvara.

    Hvala unaprijed na odgovoru.

    • Sanela

      Postoji mogućnosti prenosa obrta usljed smanjene poslovne sposobnosti ranijeg vlasnika, kao i mogućnost prodaje obrta.
      Sve druge “opcije” su klasično zatvaranje obrta čiji je vlasnik Vaš brat i otvaranje novog (u stvari istog) obrta čiji bi vlasnik bili Vi.
      Pokušajte uraditi u nekoj od naprijed navedenih varijanti, jer se one rade bez zatvaranja.

      • Poštovana,
        1. Da li se pod smanjenom poslovnom sposobnosti može tretirati i smrt vlasnika obrta, tj kako postupiti u tom slučaju. Da li ja kao sin ranijeg vlasnika mogu prebaciti obrt na sebe?
        2. Da li je moguća promjena vlasnišzva kod supružnika?
        Npr: Obrt je na registrovan na ime supruge, muž finansira sve, od osnovnih do obrtnih sredstava i on je zaposlenik obrta. Nakon godinu dana odluče da se na rastavu braka. Žena ne želi da ima ništa sa obrtom i želi da se obrt prebaci na muža a i muž takorđer zahtjeva to.
        Pošto su supružnici, da li je moguća promjena vlasnika u rješenju a sve i onako ostaje isto.
        Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru.
        Lijep pozdrav

        • Sanela

          Što se tiče prvog pitanja, obrt se može naslijediti nakon smrti, što se rješava u toku ostavinskog postupka.
          Kod supružnika je moguća promjena vlasništva, da se kao razlog navede smanjena poslovna sposobnost. Takođe, postoji i mogućnost prodaje obrta.
          Mislim da je, s obzirom da se radi o obrtu (a ne trgovini ili ugostiteljstvu, jer tada ne postoje navedene mogućnosti), da izvršite samo promjenu vlasnika bez prethodnog gašenja i ponovnog otvaranja obrta.

  16. Poštovana,

    da li se može sa istim zaposlenikom na neodređeno vrijeme sklopiti i ugovor o djelu u cilju povećanja njegovih primanjai Npr. plaća je 1000 KM, prijavljen na 1000KM – max. topli obrok a ugovor o djelu bi se sklopio na 300 KM. Koliki bi bili porezi na tih 300 KM i koliko dugo možemo obnavljati ugovor o djelu. U pitanju je izrada studije izvodljivosti projekata. Molim Vas za što hitniji odgovor.

    S poštovanjem.

    • Sanela

      Teško i skoro nikako. Zaposleniku se može po Ugovoru o djelu isplatiti naknada za posao koji, na primjer, iskrsne i nije redovan, i koji nije predviđen u zaposlenikovom Ugovoru o radu. Svi poslovi koji bi se na bilo koji način, direktno ili indirektno, mogli “vezati” za radnomjesto i ugovorene poslove za zaposlenika, koliko god da serijetko dešavaju, predstavljaju platu koja je oporeziva u cjelosti.
      Sa ovakvim “aranžmanima” treba biti posebno oprezan.

  17. Postovana, po navedenom procentu na ugovor o djelu npr.420,00 km poreza se plati 88,20 km.
    Mene zanima da li fizicko lice koje je angazovano po ovakvom angazmanu ima neku naknadu neoporezovanu,pravo na topli obrok i sl.?

    hvala unaprijed

    • Sanela

      Imate na stranici kalkulatore oporezivanja naknada po osnovu Ugovora o djelu.
      Fizičkom licu koje se angažuje na ovakav način se može isplatiti još neka naknada, ali je i ona oporeziva kao i naknada po osnovu Ugovora o djelu, znači ima istu “sudbinu”. Inače, toli obrok, dnevnice i sl. su naknade koje proizilaze iz radnog odnosa, pa se stoga ne mogu kao neoporezive (kao što se čini zaposlenicima) isplaćivati i fizičkim licima koja se angažuju po osnovu Ugovora o djelu(jer to nije radni odnos).

  18. Poštovana,
    prije svega želim da Vam se zahvalim na informacijama i detaljnim pojašnjenjima koja ste naveli u tekstu iznad.
    Zaposlen sam na poslovima evidentiranja i obračuna angažovanih lica po osnovu ugovora o djelu u šumsko-privrednom društvu. Prijem i potpisivanje ugovora o djelu sa angažovanim licima se vrši na nivou naših poslovnih jedinica koje su dislocirane na nekoliko gradova kantona. Na godišnjem nivou izdvajamo značajna finansijska sredstva po ovom osnovu (oko 800.000,00 KM u bruto iznosu), obzirom da po ovom osnovu angažujemo lica na pošumljavanju, doznaci stabala za sječu, taksaciji (snimanju šumskog fonda), gašenju požara i sl… Uočeno je nekoliko nedoumica u vezi kojih bih molio za Vaš stav:
    1. pojedina lica su angažovana na ovim poslovima većinu godine ili tokom cijele godine (dnevnica za
    njihov angažman je određena normom na 18,00 KM u neto iznosu, tako da isti mogu zaraditi i do
    4.000,00 KM u neto iznosu godišnje) – da li je moguć ugovor o djelu na ovoliki period?
    2. jedan dio angažovanih lica (istina manji broj, ali se pojavljuju takvi slučajevi) ima potpisane ugovore
    o djelu po dva osnova, te u toku mjeseca ostvaruju prava po oba osnova, npr. pošumljavanje i
    gašenje požara – da li je moguće potpisati od strane jednog lica više ugovora o djelu istovremeno?
    3. u evidencijama se susrećemo sa činjenicom da su angažovana lica po ugovoru o djelu članovi
    porodica naših redovnih uposlenika koji imaju ugovore na neodređeno ili određeno vrijeme. Ta lica
    koja su angažovana po ugovoru o djelu su prijavljena kao izdržavana lica kod naših redovnih
    uposlenika te naši uposlenici po osnovu toga imaju pravo na poresku olakšicu na lični dohodak.
    Angažovani članovi porodice ostvaruju preko 300,00 KM neto u mjesečnom iznosu – da li je
    moguće istovremeno koristiti pravo na poresku olakšicu a da pri tome članovi porodice na koje
    ostvarujete pravo na olakšicu rade po ugovoru o djelu?
    4. dešava se da pošumljavanje rade učenici srednjih i osnovnih škola, za čiji rad sklopimo ugovore o
    djelu sa jednim licem (direktorom, profesorom ili nastavnikom). Isplatu novčanih sredstava i
    obračun evidentiramo na lice sa kojim je sklopljen ugovor o djelu – da li je moguće sklapati
    ugovore o djelu i ostvarivati prava od istog u ime grupe?

    Unaprijed zahvalan.

    • Sanela

      Po pravilu, ukoliko se lice ili lica angažuju na poslovima za koja u internim aktima definisana kao radna mjesta, ne može se potpisivati Ugovor o djelu.
      I ako ne postoji takva odredba u internom aktu, onda se može postaviti pitanje kontinuiteta takvih poslova. Ako postoji kontinuitet, onda postoji i potreba za angažovanjem poutem radnog odnosa, a ne putem Ugovora o djelu.
      Za drugo pitanje je isti odgovor. Sa još većim naglaskom ako se rade dva ili više poslova (mada je to moguće, ali nikako u kontinuitetu).
      Što se tiče trećeg pitanja – teško. Dobijanjem oporezive naknade ili samo naknade koja je veća od 300 KM mjesečno, ta lica više ne mogu imati status izdržavanog člana. Morate biti jako pažljivi sa uvim.
      Što se tiče angažmana učenika, moguće je da se potpiše ugovor o djelu sa jednim licem (direktorom, profesorom ili nastavnikom), s tim da se navede i definiše da je on predstavnik grupe i da ima odobrenje iste, tj. roditelja.

  19. Poštovana

    Prvenstveno želim da vam se zahvalim što ste omogućili nama „običnim“ građanima koji nismo pretplatnici stručnih „listova“ (jer to nismo u mogućnosti) da vam postavimo određena pitanja i dobijemo stručan i dobronamjeran odgovor na postavljeni upit.
    Prije nego postavim pitanje upoznaću vas o kakvoj je instituciji rijeć a na koju se odnosi konkretan problem.
    Naime, radi se o udruženju građana koje štiti interese jedne socijalno ugrožene grupacije stanovništva. Prema Statutu ovog udruženja predsjednik se bira na mandat od 4.godine. Ove godine,na mandat od 4 godine, za predsejdnika je izabrano lice koje je korisnik PIO penzije te obzirom na to nismo u mogućnosti s istim zaključiti ugovor o radu.
    Naša normativno pravna akta nisu preciznije formulisala kako riješiti pitanje statusa predsjednika penzionera koji je izabran na 4.godine, koji je zastupnik, potpisnik, predstavnik i aktivno angažovan u sjedništu Udruženja sa punim radnim vremenom.
    Upitno je da li je ugovor o djelu najadekvatniji način angažiranja kao i isplate naknade predsjednika, budući da je predsjednik izabrano lice na 4.godine.
    Obzirom da se ugovorom o djelu vrši privremen i za određeni posao angažman određenog lica, zamolila bih vas da pomognete našem udruženju i posavjetujete nas kakav ugovor možemo potpisati ili na kakav način da riješimo angažnam našeg novog predsjednika a koji je po našem Statutu i šef stručne službe u kojoj imamo dva stalno zaposlena lica. Predsjednik je svaki dan u sjedištu udruženja s punim radnim vremenom, ima veliku odgovornost, zastupnik je udruženja i td….
    Kojim vidom ugovora da riješimo pitanje angažmana našeg predsjednika na period od 4 godine i na koji način da vršimo isplatu mjesečne naknade za istog.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem.

    • Sanela

      Hvala i Vama na praćenju stranice.
      U praksi sam nailazila da se u takvim slučajevima u U.G. lica koja su u penziji uglavnom angažuju putem Ugovora o djelu, jer drugog načina nema.
      Postoji mogućnost da se izvrši prijava u radni odnos, iako je penzioner, ali je bitno da li se radi o punoj, prijevremenoj ili invalidskoj penziji.
      Ako se radi o punoj penziji, može se prijaviti u radni odnos, mada smatram da ne bi ste napravili grešku ni kada bi ste ga angažovali po osnovu Ugovora o djelu.

      • Poštovana Sanela, hvala vam mnogo na Vašem odgovoru. Mnogo ste nam pomogli.

        • Poštovanje,

          Pitanje vezano za trajanje ugovora o djelu i njegovo ponavljanje, vi ste to odgovorili prije, da ne postoji vremenska ograničenost za ugovor o djelu.
          A naš kljigovođa kaže da ugovor o djelu može da traje samo 60 dana u jednoj kalendarskoj godini , pami to nije jasno?
          Lp

          • Sanela

            Ugovor o djelu je definisan Zakonom o obligacionim odnosima i nije vremenski ograničen. Jedan od osnovnih uslova jeste da to djelo ima KARAKTER ZAOKRUŽENE CJELINE.
            Sa druge strane, Ugovor o privremenim i povremenim poslovima je uređen Zakonom o radu i vremenski je ograničen na 60 dana.
            Očigledno se miješaju instituti Ugovora o djelu i Ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

          • Koliko se puta može zakljuciti taj ugovor o privremenim i povremenim poslovima?
            Hvala 1

          • Sanela

            U toku godine maksimalno u trajanju od 60 dana, neovisno o broju ugovora. Zakon o radu je u članu 136. propisao sljedeće: “Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima: da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

  20. Postovana, molim Vas da mi odgovorite na slijedece :

    Da li osoba koja je zaposlena na puno radno vrijeme u jednoj firmi moze potpisati Ugovor o djelu ili Ugovor o privremenim i povremenim poslovima sa drugom firmom za slijedece poslove:
    1. obracun placa, poreza doprinosa i izrada specifikacija,
    2. priprema podataka za finansijske izvjestaje koje obradjuje i potpisuje agencija za racunovodstvo.

    napominjem da navedeni poslovi ne zahtjevaju angazman osobe duze od 1 do 2 dana u toku mjeseca.

    Unaprijed hvala.

    • Sanela

      S obzirom da se radi o poslovima koji imaju karakter kontinuiteta (kažete 1 – 2 dana u toku mjeseca i vjerovatno tako stalno…) bojim se da u slučaju inspekcijskih kontrola (ako inspektori “nađu” to lice da radi te poslove) neće to prihvatiti kao zakonski regularan angažman. Osnovni poblem je kontinuitet poslova, pa i karakter (računovodstvena agenacija je u pitanju).

  21. Student( Volonter(

    Poštovana

    Prije svega citajuci ove komentare zaista želim da vam uputim sve pohvale i da vas upitam sljedece:
    1. Sa prijateljima sam pokrenuo jendu nvo organizaiciju i dobili smo jedan projekat i radi se o sljedecem. Kao kordinator osoba ima pravo na bruto iznos 1000 KM a jos nekoliko osoba ima pravo na honorare u bruto iznosu 70 KM, zanima me s obzirom da se radi o nevladinoj organizaciji a to cemo morati raditi po ugovoru o djelu na koji naicn cemo to raditi, odnosno koje poreze moramo placati i kako to uraditi = Hvala unaprijed

  22. Student( Volonter(

    Hvala vam puno i jos jedn pitanje:

    S obzirom da smo tek poceli mozete li nam dati savjet sta nam je kao udruzenjz potrebno da imamo kod sebe a u pogledu pracenja finansija, pravvdanja sredstava i slicno, koji obrasci i knjige da vodimo,?

    • Sanela

      Pitanje zahtjeva opširan odgovor :-)
      Vi morate imati računovođu koji će Vam sve to raditi i koji će Vam pojasniti Vaše obaveze u smislu vođenja evidencija, plaćanja poreza i sl.

  23. Postovana,

    radim u jednoj firmi koja Sistematizacijom radnih mjesta nije predvidjela radno mjesto čistačice.
    Da li se može napraviti Ugovor o djelu za čišćenje prostorija firme pocev od narednog mjeseca (april) pa sve do kraja tekuce 2014. godine. Nakon toga da se produzi anexom ugovora.

    Hvala Vam puno na odgovoru!

    • Sanela

      Možete Vi potpisati Ugovor o djelu, međutim, uzimajući u obzir da se radi o kontinuitetu u radu (pretpostavljam da će čistaćica dolaziti i raditi svaki dan, svaki drugi ili treći dan u sedmici i tako sve do kraja 2014. godine) inspekcija rada će Vam sigurno zahtijevati prijem iste u radni odnos i korigovanje internog akta. Ovo govorim iz iskustva :-)

  24. draga Sanela,
    1. kao što sam i pretpostavljala poslodavac nedozvoljava da pošaljem mejlom pravilniik o formiranju cijena, ali ja sam doslovce prepisala član koji mene zanima i on glasi ovako:
    “na nabavnu cijenu iz koje je isključen ulazni PDV zaračunava se utrđena marža prema odrdbama ovog pravilnika , te dobijemi VPC bez PDV” .
    2.Poslodavac je položio pri registraciji 2000,00 KM i to sam knjižila na 3020 kontu, sada on ta sredstva troši i ja knjižim na konta na koja se trošak odnosi. Kakva je situacija dalje na kontu 3020 , je li i dalje tu ostaju te 2000,00 KM
    izvinite što Vam ovo pišem u nedjelju, Vi kada Vam vrijeme dozvoli meni odgovorite.
    Hvala puno Sanela,puni ste razumijevanja za sve nas .

    • Sanela

      Možete tako formulisati strukturu cijene, tj. način formiranja cijene, samo neka se “pazi” tog dijela “zaračunava se utvrđena marža prema odredbama ovog pravilnika”. Je li i kako je utvrđena marža? Ako nije, bolje da se samo napiše “zaračunava se marža”.
      Što se tiče drugogo pitanja, 2.000 KM osnivačkog kapitala stoji na k-tu 302 bez obzira što se troši.

  25. Poštovana,
    Angažujemo nerezidenta po Ugovoru o djelu za našu NVO. Na koji način ga možemo isplatiti (gotovi novac ili na njegov račun u inostranstvu ili možda nešto treće?). Kako se pravda činjenica da je novac isplaćen nerezidentu? Da li je dovoljan njegov potpis na Ugovoru o djelu ili su potrebni dodatni dokumenti?

    Unaprijed hvala!

    • Sanela

      Sa nerezidentom ste u obavezi potpisati odgovarajući Ugovor (o djelu, ili o sutorskom djelu, npr.) kojim definišete prirodu posla.
      Novac ne možete isplatiti u gotovini jer se radi o oporezivoj naknadi, koja mora ići na tekući račun. Nije bitno što se radi o računu u banci u inostranstvu.

  26. Postovana,

    imam sledeci problem…u Bilansu stanja imam gresku koja je vezana za kapital a ni u AFIP-u to neznaju da mi rijese..naime radi se o tome da mi je stavka Upisani a neuplaceni kapital AOP 109 veca od ostalih stavki u kapitalu ( nerasporedena dibit i dionicki kapital )…. i kada se to izracune kapital mi ispada u minusu jer je formula takva da se oduzima AOP 109 …..kako bih to izbjegla ja sam stavila AOP 109 u minusu i onda je sve OK tj stvarno stanje ali u BS ne smije se unositi negativan iznos
    sta da radim?

    • Sanela

      Vaša situacija je malo neobična. Obično se ovakvi slučajevi pojavljuju kada je gubitak veći
      od ukupnog kapitala, pa se razlika unosi u AOP 064 u Aktivi.
      Ja bi na AOP 109 unijela toliki iznos da mi kapital bude 0 KM, a razliku (koliko Vam, u stvari, i ide u minus) bi iskazala u Aktivi na AOP 062 (privremeno) i to bi pojasnila u Zabilješkama uz finansijske izvještaje. Jeste neobično rješenje, ali drugačije ne vidim jer to kako ste uradili nije u redu.

  27. Poštovana,
    interesuje me koje obaveze u vezi placanja doprinosa i poreza ima poslodavac koji sklopi Ugovor o privremenim o povremenim poslovima !?!?

    • Sanela

      Obzirom da aktuelnim Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit nije decidno propisan porezni tretman Ugovora o privremenim i privremenim poslovima (koji kao institut postoje u Zakonu o radu), stajalište Porezne uprave jeste da se oporezuju sa punim doprinosima, tj. da se tretiraju kao plaća. Preporučujem Vam da postavite upit Poreznoj upravi po tom pitanju.

  28. Đorđe Lazić

    Poštovana g. Sanela,

    Kao prvo ne mogu a da ne pohvalim sve ove Vaše komentare. Zaista su na visokom stručnom nivou, ali istovremeno i veoma jasni i razmljivi i za nas kojima ova problematika nije bliska. Hvala Vam puno zbog Vašeg truda.

    A sada maje pitanje.

    Živim u Republici Srpskoj i ostvario sam pravo na punu starosnu penziju (40 godina penzijskog staža), te sam otpočeo primati tu penziju. Od tih mojih 40 godina penzijskog staža 10 godina je penzijski staž ostvaren u Republici Hrvatskoj, a 30 godina u BiH. Kako nemam 65 godina starosti primam samo srazmjerni dio penzije iz BiH, a što u praktičnom znači da moja penzijska primanja iznose oko 75 % od pune penzije koju bih trebao primati za 40 godina staža.
    Zanima me da li postoji zakonit način da ja u jednoj auto-školi povremeno budem angažovan kao instruktor vožnje kada se pojavi veći broj zainteresovanih kandidata koje ne mogu “obraditi” postojeća dva instruktora. Po mojoj procjeni to angažovanje bi godišnje moglo iznositi 200 do 300 sati efektivnog rada. Ja ne želim nikakav angažman koji bi podrazumijevao prekidanje primanja postojeće penzije. S druge strane vlasnik auto-škole bi bio voljan da plati sve pripadajuće poreze i doprinose na naknade koje bi meni isplaćivao u slučaju eventualnog moga angažovanja.
    Možete li mi pojasnitii (ako ste razumjeli suštinu pitanja) postoji li zakonska mogućnost (i ako postoji, koji je to način) da me kao penzionera predmetna auto-škola angažuje povremeno u onim vremenskim periodima kada joj se pojavi više kandidata nego što ih mogu stalno zaposleni instruktori “odraditi”. Ponovo naglašavam plaćanje obaveza (porezi, doprinosi) nisu sporni, to bi se uredno platilo.

    Bio bih Vam jako zahvalan na odgovoru i stručnom savjetu, odnosno na pomoći u rješavanju ovog pitanja.

    Takođe bih Vam bio jako zahvalan ako biste mi odgovorili u što kraćem roku.

    Srdačno Vas pozdravljam !

    • Sanela

      Poštovani, nema smetnje da Vas angažuju, iako ste penzioner. Vaš angažman može biti radni odnos (bez obzira što ste penzioner) ili po Ugovoru o djelu.
      Ukoliko se odlučite na angažman radnog odnosa, radi se o”klasičnom” radnom odnosu pri čemu se plaćaju svi doprinosi i Vama isplaćuje plaća.
      Ako se, pak, odlučite za Ugovor o radu, auto – škola mora voditi računa da Vas ne angažuje na poslovima i zadacima za koje su potrebna radna mjesta.
      S obzirom da pišete da bi Vas angažovali na radnom mjestu “instruktor vožnje” smatram da je ispravniji angažman radnog odnosa (iako znam da je takav angažman “skuplji” za poslodavca).

  29. Đorđe Lazić

    Hvala Vam puno na trudu, ljubaznosti i odgovoru ! Zaista ste vrlo ljubazni, što se danas i ne susreće baš tako često.
    Što se tiče pitanja koga sam Vam postavio već sam ga uspio razjasniti. Pronašao sam Odluku Ustavnog suda RS koji je razmatrao tu problematiku i o njoj se odredio. U konačnici sve je tako kako ste i Vi objasnili.

    Još jednom puno Vam hvala, prvenstveno na Vašoj dobroti ! Želim Vam puno sreće u životu.

  30. Poštovana gospođo Sanela,

    trenutno imamo situaciju da smo sklopili Ugovor o djelu sa osobom koja ima dozvolu boravka izdatu od nadležnih institucija u BiH i boravište u FBiH, međutim tokom trajanja ugovora će joj isteći dozvola boravka, a ta je osoba neće produžiti. Ono što predstavlja problem je da isplata naknade za ovaj Ugovor o djelu ide u dvije rate. Jedna rata bi bila dok je osoba rezident FBiH, a druga kad postane nerezident. Da li je ovakav tretman moguć u okvirima jednog ugovora o djelu, dakle za prvu uplatu bi predali AUG a za drugu PDN, odnosno jednim ugovorom bi bila obuhvaćena dva statusa.

    Hvala unaprijed na trudu i srdačan pozdrav!

    • Sanela

      Poštovana, bez obzira na dozvolu boravka, status rezidenta se stiče kada fizičko lice boravi više od 183 dana na teritoriji FBiH.
      Znači, ako to fizičko lice više od 183 dana provede na teritoriji FBiH dobija status rezidenta i tada obračunavate sve što je navedeno u obrascu AUG-1032. Ako se radi o periodu do 183 dana, onda ima status nerezidenta i obračunavate samo porez na dohodak 10% i predajete obrazac PDN.
      Član 2 stav 4 Zakona o porezu na dohodak je propisao da: “Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.”

  31. Poštovana,

    Već nekoliko mjeseci sam Ugovorom o djelu angažovan u jednoj privatnoj kompaniji kao ispomoć. Nedavno su u kompaniji obavješteni da ne mogu više raditi sa tim ugovorom. Predložio sam im (pošto nemam radnog iskustva) da radim volonterski tj. da me prime na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa.

    Čitao sam Zakon o radu, tražio informacije po netu i u Službi za zapošljavanje, ali nisam dobio potpun odgovor.

    Oni kao poslodavac treba da dobiju odobrenje od Ministarstva pravde za angažovanje volontera? Šta treba da sadrži zahtjev koji oni šalju i koji su uslovi da dobiju odobrenje?

    Unaprijed se zahvaljujem.

    Lijep pozdrav.

    • Sanela

      Zakon o volontiranju u FBiH možete naći na ovom linku http://www.asubih.ba/wp-content/uploads/2013/03/1.zakon-o-volontiranju-fbih.pdf
      Obratite pažnju na član 25. koji je propisao obaveze organizatora volontiranja, a između ostalog i prijaviti volontera Ministarstvu pravde ili instituciji za evidentiranje volontiranja i odjaviti ga u slučaju prijevremenog raskida ugovora.
      U članu 26. propisana je akreditacija organizatora volontiranja, tj. uslovi koje treba da ispuni organizator volontiranja da bi uopće mogao da angažuje volontera.
      Ja ne znam kako je registrovan Vaš poslodavac, ali postoje ograničenja propisana navedenim Zakonom, navedena u članu 6.:
      (1) Volontiranje u Federaciji BiH organizira organizator volontiranja.
      (2) Organizator dugoročnog volontiranja može biti isključivo:
      a) Organ uprave, upravna organizacija, organ izvršne vlasti, organ zakonodavne vlasti, ombudsmen, organ sudske vlasti, tužilaštvo, pravobranilaštvo, ustanova za izvršenje krivičnih sankcija, zatvor i organ za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine,
      b) javna ustanova,
      c) pravno lice registrirano u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije BiH ili Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.
      (3) Organizator volontiranja mora biti akreditiran od Ministarstva pravde za organiziranje dugoročnog volontiranja.
      To je što se tiče Zakona o volontiranju. Volontiranje se još pominje i u Zakonu o radu, član 28., koji je propisao sljedeće:
      Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja,
      poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
      Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku
      od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano
      trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog člana računa se u
      pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.
      Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica. Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne
      bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volontera.
      Na izvjestan način dolazi do kolizije između ova dva Zakona.
      Nadam se da sam dala dovoljno informacija :-)
      Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor
      između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
      [is_logged_in]

  32. Poštovana Sanela,
    Molila bih Vas da mi odgovorite na slijedeće pitanje:
    Certificirani sam računovođa i uskoro ću u penziju.Međutim, ja nisam osoba koja bih sjedila u kući a da ništa ne radim.Zet mi ima firmu d.o.o.u kojoj je između ostalog registrovano i vođenje knjigovodstva.Sin mi ima završenu onu školu koju je vodila firma AN-NUR čijom diplomom se može otvoriti agencija za knjigovodstvo.Međutim ,mi ne bismo otvarali agenciju,nego bih preko zetove firme vodili knjigovodstvo.Kako ja kao penzioner mogu tu da radim?Mislila sam da sin vodi poslovne knjige i naravo bude prijavljen kao stalni uposlenik,da se ispostavljaju mjesećne fakture za vođenje knjigovodstva,a ja na kraju godine na osnovu ugovora o djelu vršim izradu završnog računa.Da li je to zakonski moguće.
    Unaprijed Vam hvala na odgovoru.
    LP

    • Sanela

      Poštovana,
      Mislim da nema smetnji da se tako organizujete, premda se veoma često bespotrebno komplicira način obavljanja knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova. S obzirom da bi Vaš sin, sa odgovarajućom stručnom spremom, u toku godine vodio poslovne knjige, tj. radio knjigovodstvene poslove, Vi možete samo na koncu godine da, po osnovu Ugovora o djelu, pregledate, iskontrolišete i zaključite poslovne knjige, i uradite završni obračun. U ovoj varijanti ja zaista ne vidim smetnju da se tako organizujete, ni sa aspekta Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH.

  33. Poštovana Sanela,
    – da li osoba koja je penzioner (korisnik invalidske penzije) moze biti angazovana po projektnim aktivnostima kao vozac u NVO-u po osnovu ugovora o djelu. Projektne aktivnosti traju godinu dana, a njegov angazman bi se odnosio na prevozenje osoblja tima na teren dva puta sedmicno?
    Zahvaljujem unaprijed.

    • Sanela

      Teško :-)
      Razlog je invalidska penzija koja Vam može postati upitna ukoliko nadležni u Poreznoj upravi, PIU i dr.institucijama saznaju da ste angažovani, tj. da možete raditi po Ugovoru o djelu. Hoću da kažem – Vi to možete raditi, ali je rizično u smislu da izgubite invalidsku penziju.

      • Da, poznato mi je da bi izgubio pravo na invalidsku penziju ukoliko bi zasnovao radni odnos i to najduze do navrsetka 40 godina staza ili 65 starosti (član 114.Zakona o PIO FBiH), i bas zbog toga i pitam, ako vec nije moguc radni odnos da li postoji mogucnost ugovora o djelu, a da pri tome ne izgubi status penzionera. Nisam nigdje pronasla zakonski propis koji bi uredjivao takvo pitanje, ogranicavao ga i slicno.

  34. Poštovana,
    može li se dobit vlasniku isplaćivati iz blagajne firme.. Prodajemo proizvode za gotovinu, i koliko bude para u blagajni otprilike po 2000,3000 KM da isplatimu vlasniku kao dobit…
    Imamo odluku iz prošle godine i sad je na kontu obaveza. Jel se može ovako isplaćivati??

    • Sanela

      Možete, jer je isplata iz dobiti neoporeziva. Isplate na tekući račun (uz određene izuzetke) obavezne su za oporezive naknade / isplate. Bitno je da imate Odluku uz svaku isplatu, ili jednu Odluku na osnovu koje bi sukcesivno isplaćivali dobit.

  35. Poštovana,
    sudski sam tumač (prevoditelj), nemam registriranu djelatnos. Radim prijevode fizičkim i pravnim licima. Za izvršeni prijevod ispostavim fakturu. Iznos koji mogu naplatiti propisan je zakonom. Koje poreze, doprinose i sl. sam dužna plaćati?
    Unaprijed zahvaljujem.

    • Sanela

      Vi kao sudski tumač imate status fizičkog lica koje nema registrovanu djelatnost, bez obzira što ispostavljate fakture.
      Prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, isplatilac naknade je dužan da obračuna i plati: 4% doprinosa za zdr. osiguranje, 6% doprinosa za PIO, 10% poreza na dohodak, 0,5% naknade za prirodne i druge nesreće i 0,5% opšte vodne naknade. To je obaveza isplatioca, a ne Vas.

  36. Postovana,
    Imam firmu u Danskoj koja se bavi projektovanjem objekata i radimo produkciske crteze za DK-firme. Stupijo sam u kontakt sa inzinjerem iz BiH sto sad radi neke projekte za nas u Danskoj. Posto nam je potrebna faktura za obracune ovde u DK on je predlozijo da on pogrene svou firmu dole u BiH i da se ja vodim kao sto mogu da procitam u vasem tekstu “nerezident” osoba. Da li ima stvari/ zakona da bi mi morali posebno obratiti paznju?. Kako ide obracun za porez i placanja u tom slucaju sa moje strane?

    • Sanela

      Ako bi ste Vi bili zaposlenik u BH firmi, kao nerezident, podliježete istim obavezama i pravima kao i rezident, jer ostvarujete dohodak na teritoriji BiH.
      Npr. u vezi doprinosa Vi imate iste obaveze kao i rezident, na ugovorenu plaću. Porez na dohodak plaćate u budžet FBiH, ali taj plaćeni porez na dohodak možete koristiti kao umanjenje Vaše obaveze u zemlji rezidentnosti (Danska). Pretpostavljam da je u zakonodavstvu Danske predviđena ta mogućnost.

      • Hvala na brzom odgovoru.
        To nam je jasno za porez na platu u BiH da moram platiti 10% ali sta je sa placanjem za PIO i ostalim izhodima sto prate uz platu. Posto ja nisam nastanjen dole i tako da mi ne treba uplate za PIO i osiguranja?

        • Sanela

          S obzirom da ćete ostvarivati dohodak u FBiH i obveznik ste poreza na dohodak, automatski ste obveznik i svih doprinosa.
          Nema uticaja na to činjenica da niste nastanjeni u FBiH.

  37. Poštovana,

    Također želim da pohvalim Vaše stručne odgovore i mišljenja, koji nam svima puno polakšavaju snalaženje u džungli domaćih pravno-ekonomskih propisa.

    Nisam siguran koliko je moje pitanje u vezi sa vašom užomn strukom, ali ako možete da mi barem date svoje mišljenje ili neko ranije iskustvo za ugovore o djelu i ugovore o privremenim i povremenim poslovima:

    -da li prema vašem mišljenju jedni i drugi moraju biti predmet javne nabavke u budžetskom korisniku?

    Obzirom da je riječ faktički o nabavljanju usluga, pogovoto kad je riječ o uigovoru o djelu gdje se nabavljaju neke stručne usluge tipa predavač, koncusltant itd.

    Nadam se da ćete mi odgovoriti,

    Lijep pozdrav

    • Sanela

      Poštovani, nije oblast koju “pokrvam”, ali, koliko mi je poznato, SVI budžetski korisnici, bez obzira da li angažuju pravno lice (firmu, npr.) ili fizičko lice (neku samostalnu radnju ili “imenom i prezimenom” nekog konsultanta i sl.) moraju provesti proceduru javne nabavke. Što se tiče načina provođenja: direktan sporazum, konkurentski poziv ili javni poziv, to zavisi od vrste nabavke (robe ili usluge) i tu Vam savjetujem da se konsultujete sa pravnikom koji poznaje ovu oblast.

  38. Poštovana,

    Kao stalno zaposleni certificirani računovodja u jednoj firmi, na koji nacin mogu vršiti završne obračune na kraju godiine i za druge firme, osim za firmu u kojoj sam zaposlen? Da li je to moguće učiniti na osnovu ugovora o djelu?
    Da li na osnovu ugovora o djelu mogu voditi računovodstvo jedne neprofitne organizacije, koje je po obimu veoma malo i na kraju napraviti završni obračn. Da li je valjan ugovor o djelu izmedju mene i firme?

    Hvala

    • Sanela

      Hm, ovo je malo nedorečeno u samom Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH. Generalno, za knjigovodstvene poslove koji se rade u kontinuitetu ne može se potpisati Ugovor o djelu. Vi možete biti angažovani na takav način za izradu završnog obračuna, po mom mišljenju.

  39. Postovana, da li je moguce potpisati ugovor o radu a da i dalje ostanem na birou ? Hvala

    • Sanela

      Možete. Potpisivanje ugovora o djelu ne znači zasnivanje radnog odnosa i Vi ostajete kao nezaposlena osoba na Birou za zapošljavanje.

  40. Poštovana,
    Da li je moguće zaključiti ugovor o djelu sa državljaninom druge države, koji bi u toj državi vršio poslove referenta prodaje, odnosno komercijaliste za firmu iz BiH. Na koji način obračunati i platiti poreze?

    Ukoliko se u ovom slučaju ne može zaključiti ugovor o djelu, koji je najbolji način za regulisanje ove situacije. Napominjem da se radi o privremenom rješenju, dok se ne završi postupak dobijanja radne dozvole za rad stranca, odnosno regulisanja boravka stranca, nakon čega će se moći zaključiti ugovor o radu sa istim.
    Unaprijed hvala na odgovoru.

    • Sanela

      Prvo što morate paziti jeste činjenica da ako imate u opisu radnog mjesta / poslova / djelatnosti komercijalistu, možete imati problem sa inspekcijom rada.
      Ako ipak želite ili morate da angažujete nekoga po Ugovoru o djelu, a stranac je, onda on automatski ima status nerezidenta. Obaveze koje morate platiti za njega su: 10% poreza na dohodak, 0,5% Naknade za prirodne i druge nesreće i 0,5% Opšte vodne naknade.
      Detaljnije o Ugovoru o djelu možete naći i u našoj e-knjizi. Dobit ćete je besplatno samo prijavom na mejlnig listu, a detaljnije na linku http://chronos.ba/2014/01/poklanjamo-vam-knjigu-ugovor-o-djelu-i-autorskom-djelu/
      Ako je ne budete mogli skinuti / dobiti, javite se direktno na e-mail adresu.

      • Hvala puno na brzom odgovoru.
        Zamolio bih Vas da mi pošaljete knjigu na mail adresu, budući da je nisam mogao skinuti sa linka koji ste poslali.
        Lijep pozdrav!

  41. Poštovana,
    Molim Vas da mi pomognete jer sam u dilemi vezano za vlasnika frizerskog salona.
    Vlasnik je bio prijavljen na 8 sati,a u međuvremenu zbog bolesti nije u mogućnosti raditi puno radno vrijeme.
    Postoji li zakonska mogućnost da uradim promjenu radnog vremena sa 8 sati na 4 sata pošto je vlasnik i na koju osnovicu da računam doprinose ako se izvrši promjena na 4 sata.
    Da li je to i dalje osnovica 827,00 KM ili ne?
    Hvala unaprijed!

  42. Poštovana,
    imam potpisan ugovor o djelu s jednom firmom u FBiH na iznos prosječne plate. Mene zanima da li postoji ikakva mogućnost da ja sebi sam uplaćivam radni staž (samostalno), pošto ugovorom o djelu poslodavac mi ne plaća radni staž. Ja sam na evidenciji zavoda za zapošljavanje te ugovorom o djelu radim u firmi. Ako mozete da mi odgovorite da li je to izvodivo? Lijep pozdrav.

    • Sanela

      Ako ste angažovani po osnovu Ugovora o djelu onda Vam nalogodavac, kako ste sami rekli, i ne uplaćuje staž.
      Vi možete sami sebi uplaćivati PIO/MIO i zdravstveno osiguranje. Potrebno je da odete do nadležnih službi u tim Fondovima, popunite odgovarajuće obrasce i uplaćujete.

  43. Postovana,

    trgovina na malo zeli zakupiti stand u trznom centru gdje bi se takodjer vrsila prodaje robe.

    1. da li se mora osnovati nova poslovna jedinica sa novim rjesenjem na kojem ce biti navedena djelatnost prodaja na standovima ostale robe (sve u cilju izbjegavanja fiskalizacije za ovu djelatnost)?
    2. u slucaju da se radi samo o mjesec dana da li je neophodno zakljuciti Ugovor na odredjeno sa novim zaposlenikom koji ce raditi na standu ili moze Ugovor o djelu?

    Hvala puno na pomoci!

    • Sanela

      Poštovana, odgovoriću redom kako ste pitali:
      1. Ne morate osnivati poslovnu jednicu kod nadležnog suda, dovoljno je da sačinite Odluku i podnesete Zahtjev Zavodu za statistiku i Porenoj upravi za novi ID broj. Na žalost, moraćete fiskalizovati to prodajno mjesto. To ne možete izbjeći.
      2. Ako će zaposlenik raditi djelatnost za koju ste registrovani, onda Vam nije adekvatan Ugovor o djelu. Morate potpisati Ugovor o radu na određeno vrijeme.

  44. Poštovana,
    molim Vas ako može odgovor: Šta treba firma preduzeti kako bi imala deviznu blagajnu. Izvozit ce drva u Italiju i naplaćivati u eurima gotovinski, vozač ce po povratku donijeti eure otprilike 3,4 dana. Iznosi će biti po oko 2000 eura..Sta i kako ta sredstva da provodim, jel i kao obična blagajna samo su euri u pitanju ili, kako polažem na račun…Jel trebam kome prijaviti da imam deviznu blagajnu, kada naplatim od kupca jel mi se mora potpisati na naplatu da je platio i ostalo sta je potrebno po Vašem mišljenju..hvala puno

    • Sanela

      Poštovana,
      ne morate nikoga obavještavati da vodite deviznu blagajnu. Ona je kao takva dozvoljena i obavezna prema Zakonu o deviznom poslovanju.
      Što se tiče naplate izvoza u gotovom novcu, ograničenje je da ne možete naplatiti više u toku mjeseca od 10.000 EUR-a. Što se tiče plaćanja obaveza stranim dobavljačima – nerezidentima, ograničenje je 3.000 EUR mjesečno. Napominjem da ovo ograničenje nema veze sa brojem naplaćenih / plaćenih faktura.
      Prosječno dnevno stanje devizne blagajne pravnog lica – rezidenta FBiH u jednom tromjesečju može biti do 1.500 eura.
      To znači da prosjek dnevnih stanja u tromjeseču ne smije preći 1.500 eura, moguće da nekad bude i više, ako će drugim danima biti manje.
      Blagajnu vodite kao i KM blagajnu.

  45. Poštovani,
    Prvo da Vam se zahvalim na odgovoru i pomoci, a sad ope t mij e potreban savjet.Naime, vodim poslovneknjige za jedan mali butik, koji ima jednu uposlenicu, i nema neki veliki promet, dnevno stotinjak maraka, i moje pitanje je sljedece dali mogu voditi knjigu prihoda i rashoda na osnovu periodičnih izvjestaja koji se zakljucuju mjesecno, od npr 01.05.01.06 i time bih olaksao ubrzao svoju evidneciju(izbjegao bih svakodnevno unosenje dnevnih pazara koji se analiticki vode i Trgovackoj knjigi, a kao sto znamo knjiga prihoda i rashoda nam sluzi da utrvdimo ostvareni dohodak na kraju godine i temeljem toga platimo porez. i puno bi mi olaksalo ukoliko mi inspekcija bilo koja nebi pravila problem da vodim knjigu prihoda i rashoda pazari-za mjesec dana a rashodi kako sopijevaju, ali njih nema puno p a i nije neki posao.
    Unaprijed hvala na odgovoru.

    • Sanela

      KPR možete voditi tako samo ukoliko je taj butik u sistemu PDV-a (jer propisi o porezu na dohodak samo tada omogućavaju tu opciju).
      Ukoliko butik nije u sistemu PDV-a, onda morate za svaki dan unositi dnevni promet, ma koliki on bio.

  46. Postovani,
    Radi se o sljedecem,radim u jednoj Drzavnoj agenciji nivo BiH,skoro tri godine po osnovu ugovora o djelu,isti mi produzuju svaka tri mjeseca,mjesto gdje radim nije predvidjeno trenutnom sistematizacijom,a u ugovoru mi pise da zbog nemogucnosti raspisivanja javnog konkursa primaju mene na ugovor o djelu,nova sistematizacija u kojoj je predvidjeno moje mjesto je u proceduri preko 4 god.,zanima me dali je to u skladu sa zakonom,s obzirom da imam radno vrijeme(kartica za ulaz izlaz),kao i ostali zaposleni isto tako nisam samostalan u radu i radim sa resursima poslodavca(razne evidencije,izvjestaji cak i uniforma.
    Mene zanima dali se to moze smatrati djelom s obzirom da je sistematizacija u proceduri,a to isto mi pise u ugovoru i kakva su moja prava?Hvala na odgovoru.

    • Sanela

      S obzirom na opis Vašeg posla i ostale karakteristike koje ste naveli u pitanju navode na zaključak da ste morali imati zasnovan radni odnos.
      Međutim, kako samo navodite, sistematizacija radnih mjesta je “kočnica” koja Vam ne dozvoljava promjenu statusa. S obzirom da se radi o državnoj instituciji, teško da će iko osim državne revizije konstatovati Vaše stanje i tražiti (eventualno) promjenu.
      Ja Vam mogu samo reći da to nije u skladu sa važećim zakonima, i da Ugovor o djelu može biti neko prelazno, ali ne i stalno rješenje.

  47. Poštovana,

    Prvo da vas pohvalim na divnim objašnjenjima, i izvinjavam se ako je moje pitanje već neko postavio.
    Imam registrovanu dopunsku djelatnost u Republici Srpskojkoja se bavi telekomunikacionim uslugama i jednog stalno zaposlenog radnika a ja sam ppenzioner (puna penzija).Za posao koji sam nedavno dobio trebao bih angažovati devet radnika ( osam su već stalni zaposlenici drugih firmi a jedan je penzioner) koji su u toj struci.Zanima me koji je najbolji način i kojom vrstom Ugovora da ih angažujem.Posao traje 20 dana.
    Hvala

    • Sanela

      Poštovani, s obzirom da posao traje samo 20 dana, moguće je da ta fizička lica angažujete po osnovu Ugovora o djelu.
      Smatram da nema potrebe za njihovim angažmanom kao zaposlenika, jer se radi o kraćem periodu.

  48. Radim u preduzeću koje nema vanjskotrgovinski promet, ali nam je došlo od Vanjskotrgovinske komore obavještenje o plaćanju članarine za I kvartal 2014. godine. I ranije nam je to dolazilo i članarinu smo plaćali, međutim ne vidimo više svrhu plaćati je ubuduće.

    Pitanje, da li je ova članarina obavezna i da li se može tražiti VTK da obustavi slanje ovih obavještenja sa obračunatom članarinom.

    S poštovanjem.

  49. Poštovani,
    molila bih da mi odgovorite na pitanje, kada sklopimo ugovor o djelu sa određenim fizičkim licem na period od tri mjesesa na neto iznos od 500,00 KM, da li to podrazumjeva da mu se svaki mjesec na iznos od 500,00 km uplaćujemo doprinose ili to podrazumjeva jednokratna uplata doprinosa na iznos od 500,00 KM. Da li u ugovoru moramo navesti 500,00 km za tri mjeseca ili 500,00 km mjesečno ?

    • Sanela

      Poštovana, u Ugovoru definišete dinamiku isplate.
      Možete dogovoriti isplatu svaki mjesec, pa shodno visini isplate obračunavate doprinose, porez i druge naknade.
      Znači, KADA ISPLATITE NAKNADU, onda plaćate i obaveze po osnovu javnih prihoda.

  50. Poštovana,

    Angažovana sam na ugovoru o djelu u NVO na poslovima projekt koordinatora. Ugovor je zakljucen u trajanju od 4 mjeseca. Naknada za projekt koordinatora kao i troškovi dnevnica i goriva vezano za ovaj posao su isplaćeni zbirno za sva četiri mjeseca i obračunati na jednom AUG-u. Da li je ovo valjan način ili se trebalo isplaćivati zasebno za svaki pojedinačni mjesec, kao i zasebno naknada za projekt koordinatora , zasebno naknada za dnevnice i zasebno naknada za gorivo.

    Hvala unaprijed
    S.D.

    • Sanela

      Poštovana, ukoliko je Ugovorom definisano da se isplata vrši u jednom iznosu, niste napravili prekršaj.
      Nema potrebe da se mjesečno isplaćuje naknada ako tako nije ugovoreno.
      Takođe, nema potrebe odvajati naknadu od dnevnice i goriva.

  51. Poštovani

    Angažovana sam po ugovoro u o djelu kao asistent na projektu nerofitne organizacije . Cjelokupna duljina trajanja projekta je 27 mjeseci, s tim da mi ova organizacija izdaje novi ugovor svakih par mjeseci , prvi je bio na 6 mjeseci , trenutni je na 4 mjeseca. Je li to uredu ili bih trebala imati jedan na cjelokupni period trajanja projekta.

    S poštovanjem
    Smiljana

    • Sanela

      Nije prekršaj ako se radi tako. Ugovore potpisujete i isplate se vrše u skladu sa tim kako je predviđeno budžetom i projektnim aktivnostima.
      Nije nužno niti obavezno da morate imati potpisan ugovor za cijeli period trajanja projekta.

  52. Draga Sanela , komentari su ti vrlo profesionalni i nadam se da ćeš i meni dati dostojan odgovor.
    Postoji li mogućnost da mene, koji sam stanovnik BiH, angažuje strani državljanin na 8 dana kao organizatora putovanja po BiH. Kako urediti taj posao i uredno platiti dažbine državi. pozz.

    • Sanela

      Najjednostavniji način, koji zadovoljava zakonske odredbe, jeste angažman po osnovu Ugovora o djelu.
      U tom slučaju za plaćeni angažman Vi ste u obavezi da platite 10% poreza na dohodak i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer je isplatilac strano lice (nerezident).

  53. Poštovana Sanela,

    molim Vas za pomoć i mišljenje oko sljedećih pitanja. Osnovali smo privredno društvo d.o.o. Obzirom da je firma tek osnovana i nema prihoda u tekućem preiodu (vlasnički kapital je već potrošen), vlasnik je dao pozajmicu firmi, kako bi se tekući troškovi (režije, plata jedinog uposlenika-koji je ujedno i direktor firme) mogli pokriti. Da li ova beskamatna pozajmica vlasnika prema firmi ima bilo kakve porezne implikacije, potrebu prijave u poreznoj upravi, itd. Da li pored vlasniska, uposlenik koji je jedini može obavlajti funkciju direktora?

    Hvala Vam unaprijed!
    Srdačno,

    Sanela

    • Sanela

      Poštovana, beskamatna pozajmica u Vašem slučaju nema poreznih implikacija ni u kom smislu (direktni i indirektni porezi).
      Ne treba je prijavljivati Poreznoj upravi, samo je potrebno sačiniti Ugovor o pozajmici i moja sugestija je ovjera kod notara (nije obaveza).
      Što se tiče broja zaposlenika, postojala je Uredba koja je to regulisala, koja više nije na snazi. Međutim, s obzirom na ulogu Direktora, smatram da ipak treba imati najmanje jednog zaposlenog.

  54. Poštovanje,

    Imam jednu nedoumicu. Da li osoba koja je stalno zaposlena može da radi, dodatno kao profesor u školi (naravno da za to zvanje ima kvalifikacije), s tim da se radi o nepunoj normi sati za to radno mjesto?
    Koji tip ugovora se sačinjava sa školom u tom slučaju i kakve su obaveze zaposlenika.
    Unaprijed zahvaljujem

    • Sanela

      Poštovani, može u dvije škole da radi po 4 sata, na primjer. U tom slučaju zaključuje klasičan Ugovor o radu i ima sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik koji radi na 8 sati (puno radno vrijeme). Obaveze zaposlenika su da radi :-) On nema obaveza u smislu plaćanja poreza i sl.
      Nadam se da sam dobro shvatila pitanje, ako ne, kolega, javite se direktno na mejl :-)

  55. Kakav Ugovor sklopiti sa bivšom djelatnicom koja je u mirovini za zamjenu djelatnice 14 dana za vrijeme godišnjeg odmora.
    zahvaljujem

    • Sanela

      Poštovana, mislim da za tako kratak period ne bi bio problem da se potpiše Ugovor o djelu (ako inspekcija rada na to ne bi gledala blagonaklono, iskrena da budem). Međutim, 14 dana je ipak kratak period da bi se zaključivao Ugovor o radu.

  56. Poštovana Sanela,

    Molim Vas za pomoć i mišljenje u vezi sljedećeg pitanja.
    Naime mi smo firma koja se bavi proizvodnjom začina i trgovinom na veliko. Zanima me da li možemo po osnovu Ugovora o djelu angažovati djevojke za promociju našeg proizvoda u trgovinskim lancim širom BiH, na period od godinu dana, s tim da bi djevojke bile angažovane po potrebi, par puta u mjesecu, uz uplatu svih obaveza u skladu sa zakonom.

    Hvala Vam unaprijed,

    Srdačan pozdrav

    • Sanela

      Poštovani, smatram da možete napraviti angažman po osnovu Ugovora o djelu, samo je bitno da takvo radno mjesto nije predviđeno Vašim internim aktom (Pravilnikom o radu i radnim odnosima).

  57. Poštovana Sanela,

    hvala što neko ovakav kao Vi postoji i daje stručne i dobre odgovore.

    Interesuje me naime, ukoliko imam zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, 40 sati sedmično, da li me drugi poslodavac može prijaviti na 2 ili 4 sata sedmično po ugovoru na određeno vrijeme? Ili je potrebno napraviti izmjenu ugovora o radu sa prvim poslodavcem (smanjiti normu od 40 sati sedmično) kako bi me mogao drugi poslodavac prijaviti na ta 2 ili 4 sata sedmično? Može li se prekoračiti radna sedmica od 40 sati? Unaprijed Vam se zahvaljujem. Pozdrav

    • Sanela

      Vi možete imati zasnovan radni odnos sa dva poslodavca, ali Vam sedmična norma časova ne može preći 40.
      U Vašem slučaju, raskidate radni odnos sa poslodavcem sa ponudom sa izmjenjenim Ugovorom (smanjenje radnih sati) i zapošljavate se kod istoga na 4 sata dnevno, a kod drugog poslodavca takođe na 4 sata dnevno.

  58. Postovana,
    Radila sam dvije godine na Ugovor o djelu u JU Obdaniste kao spremacica.Potreba za radnikom u ovoj ustanovi je potrebna ali medjutim direktor ove ustanove to gura pod tepih.Kad sam u razgovoru rekla da bi bilo vrijeme za prijavu jer vec dvije godine radim,naravno vise Ugovor ne potpisujem uz obrazlozenje da je Ustanova u ne mogucnosti da placa taj isti.S obzirom da se radi o takvoj Ustanovi gdje je potrebna spremacica i da sam radila dvije godine na istim poslovima kakve su moje sanse za prijem u stalni radni odnos? Unaprijed se Zahvaljujem

    • Sanela

      Vaš problem je između Vas kao angažovanog lica u JU i Direktora. On ne želi, iz određenih razloga, da sa Vama zasnuje radni odnos.
      Vi možete jedino prihvatiti ili ne da radite po Ugovoru o djelu.
      Ono što mogu reći jeste da on nije u pravu i da sa aspekta radnog zakonodavstva Vi ste davno trebali imati zasnovan radni odnos.

  59. Postovani, da li postoji zakonska odreba koja govori o tome koliko % radnog vremena volonter treba odraditi u Predskolskoj ili Skolskoj ustanovi?
    Srdacan pozdrav

    • Sanela

      Za odgovor na to pitanje (ako uopće postoji), moraćete se obratiti nadležnom Kantonalnom ministarstvu obrazovanja, iz razloga što se propisi o toj oblasti donose na kantonalnim nivoima.

  60. Poštovana,molim Vas da mi odgovorite koliko dugo se može produžavati ugovor na određeno vrijeme,jeli dvije godine ili više.Naime imamo uposlenika kojem već godinu i pol dana u kontinuitetu produžavamo ugovor na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca zbog prirode posla.Unaprijed se zahvaljujem.S poštovanjem.

    • Sanela

      Član 19. Zakona o radu je propisao da se Ugovor o radu zaključuje na neodređeno i na određeno vrijeme.
      Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine. Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
      Znači, ugovor o radu na određeno vrijeme se može samo jednom zaključiti, nakon toga se poslodavac i zaposlenik odlučuju da li – nikako, ili pak na neodređeno vrijeme.

  61. Poštovani,
    prilikom prijave na javni konkurs u javnoj upravi FBiH, odnosno zapošljavanja u istoj, da li je radno iskustvo po osnovu ugoora o djelu priznato kao i radni staž upisan u radnu knižicu? Odnosno, ako imam preko dvije godine radnog staža u struci upisanog u radnu knjižicu, a godinu sam radio na osnovu ugovora o djelu, da li zadovoljavam uslov iz konkursa o min.radnog staža od 3 godine?

    Hvala vam unaprijed, s poštovanjem

    • Sanela

      Rad, odnosno Vaš angažman po osnovu Ugovora o djelu ne predstavlja radni odnos, niti se može priznati kao radni staž.
      To je samo Vaše radno iskustvo, koje se samo kao takvo može priznati.

      • Da li s tim radnim iskustvom steceno po osnovu ugovora o djelu moze konkurisati u Agencija za državnu službu FBIH. Tacnije,da li je ono izjednaceno sa radnim stazem u smislu prijave na konkurs .Jasno mi je da ostalim aspektima to radno iskustvo nije izjednaceno sa radnim stažem?

        • Sanela

          To morate provjeriti u Agenciji. Ja Vam, na žalost, ne mogu dati konkretan odgovor, jer, radno iskustvo je jedno, a radni staž drugo. Sve zavisi od stajališta i akata i propisa koje Agencija provodi.

    • Upravo sam u istoj poziciji .Sudeci po Vasem odgovoru to prakticno znaci da gospodin Dragan na osnovu Ugovora o djelu odnosno stecenog radnog iskustva po tom ugovoru moze da se prijavi na javni natjecaj gdje se trazi 3 godine radnog staža ? JA tako razumijem Vaš odgovor …
      Hvala na odgvooru..s postovanjem

  62. Molim Vas da mi ogovorite na sljedece pitanje.Radim na ugovoru o djelu u kojem je utvrđena naknada od 1.200,00 KM u neto iznosu . Kako da mi “poslodavac” obracuna iznos ukukupnih doprinosa i porez na dohodak?Koji bi to iznos bio i kako doci do njega ? Hvala puno i nadam se hitnom odgovoru.

  63. Poštovana,

    Molim Vas da mi odgovorite, odnosno potvrdite prethodne vaše odgovore ako sam Vas dobro razumjela.. ;)

    Dakle, potpisivanjem ugovora o djelu dobija se pravo samo na uvjerenje o radnom iskustvu, a ne i radnom stažu. I to uvjerenje može da izda lice koje je angažovalo fizičko lice na određenoj poziciji za rad na osnovu ugovora o djelu. E, sada pitanje. Da li je moguće to uvjerenje o potvrdi radnog iskustva iskoristiti za polaganje stručnog ispita? jer sticajem okolnosti imam samo 10 mjeseci radnog staža, a ovamo 3 mjeseca radnog iskustva na osnovu ugovora o djelu. Takođe bi Vas zamolila da još jednom obrazložite ugovor zasnovan na povremenom i privremenom radu. Kakva su tu prava fizičkog lica koje je zaposlen na određeno 2 mjeseca? Tačnije, bila sam u toj situaciji, nisam bila prijavljena. Određena mi je neto plata 400 km za rad u Predškolskoj ustanovi na osnovu navedenog ugovora. Da li ja mogu dobiti kakvu potvrdu da sam radila na određenim poslovima u toj ustanovi i kakve su obaveze naručioca posla?

    Unaprijed, veliko HVALA!! Pozdrav

    • Sanela

      Što se tiče prvog dijela pitanja, to zavisi od institucije / ustanove koja Vam traži dokaz o radnom stažu, odnosno, da li će prihvatiti dokaz o radnom iskustvu. Koliko znam da to nije nigdje izričito propisano, osim internim aktima svakog poslodavca.
      Drugi dio pitanja se odnosi na Ugovor o privremenim i povremenim poslovima, koliko sam razumjela. Tu je za Vas ista situacija kao da ste potpisali i radili po osnovu Ugovora o djelu. I sami kažete da niste bili prijavljeni. Potvrdu možete i trebate dobiti da ste radili pod takvim angažmanom dva mjeseca. Na to imate pravo. Obaveze naručioca posla jesute da plati pripadajuće poreze i doprinose i da Vam isplati naknadu, i takođe da izda potvrdu o Vašem angažmanu.

  64. Postovanje,

    ja sam propustio prijavu prihoda za proslu godinu jer od jedne firme nisam dobio na kraju godine sta je sve uplaceno (potvrdu, izvjestaj ili kako se vec zove) jer firma nije izmjerila sve obaveze prema meni odnosno ima oko 5 ugovora za koje nisam dobio pare. Te godine sam imao sa 3 razlicite firme ugovore o dijelu. Sada moje pitanje je da li cu imati kakvih problema vezano zbog toga kada budem prijavljivao za ovu godinu prihode. Ove godine sam u jednoj od tih firmi prijavljen na ugovor o radu a sa druge dvije imam nekih ugovora o dijelu.

    hvala na pomoci…

    • Sanela

      Godišnju prijavu popunjavate i dohodak prijavljujete samo za onaj dio koji je naplaćen. Znači, ako niste naplatili onda nije niti trebalo da te iznose prijavljujete u Godišnjoj prijavi poreza na dohodak. U godini u kojoj naplatite (princip blagajne se primjenjuje), u toj godini Vi i prijavljujete taj dohodak, neovisno od toga kada su ugovori zaključeni.

      • Hvala na odgovru, ali ja i dalje ne znam sta da radim sada. Rok za proslu godinu je naravno istekao. Da li ja mogu naknadno kako prijaviti taj prihod ili mogu tu godinu preskociti ili moram ocekivati neku kaznenu mjeru i koje su to mjere za ne prijavljivanje prihoda. Hvala!

        • Sanela

          Ako ste u prošloj godini NAPLATILI taj prihod, a niste ga prijavili, najbolje je da napravite Zahtjev za storniranjem stare, i podnesete novu, izmjenjenu prijavu poreza na dohodak. Ono što ćete morati platiti jesu zatezne kamate 0,04% za svaki dan zakašnjenja.

  65. Poštovani,

    Radim po ugovoru o djelu zaključenim sa poslodavcem nerezidentom. Ugovor je na godinu dana sa mogućnošću obnavljanja. Posao koji obavljam se odnosi na internet prodaju po kojoj sam plaćena određenim procentom. Koje su moje obaveze u pogledu plaćanja poreza i doprinosa. Također zanima me koji obrazac popunjavam u poreznoj upravi.

    Hvala unaprijed,
    Samra

    • Sanela

      Poštovana, kada ste angažovani od strane nerezidenta, Vaša obaveza je da platite 10% poreza na dohodak i 4% doprinosa za zdravstevno osiguranje. Na žalost, propisi o oporezivanju dohotka u FBiH nisu predvidjeli poseban obrazac za ovu “vrstu” dohotka, ali ga morate prijaviti kroz Godišnju prijavu poreza na dohodak (GPD-1051) na kraju godine. Takođe, navedenih 10% poreza na dohodak i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje morate platiti najkasnije 15 dana računajući od dana priliva tog dohotka.

  66. Poštovana,

    Javljam se iz jednog mladog Udruženja, koje planira organizirati Konferenciju. Uvodničari Konferencije bi bili stručnjaci iz tog područja iz Republike Hrvatske i Crne gore, koji će biti isplaćeni po ugovoru o djelu.
    Interesuje me uplata doprinosa i poreza, kad su osobe, fizička lica iz druge države.

    Unaprijed se zahvaljujem na pomoći.

    Lijep pozdrav.

    • Sanela

      Poštovana, radi se dakle o nerezidentima. U tom slučaju plaćate samo porez na dohodak 10% i posebne naknade.
      Ako ugovorite neto iznos, primjenjujete stopu 11,11%, a ako ugovorite bruto iznos, primjenjujete stopu 10%.
      Obrazac koji se predaje PU je PDN-1033.

  67. Poštovana Sanela,
    Da li mogu u ovom periodu napraviti Odluku kojom iz akumulirane dobiti povlačim dio iznosa koji ću koristit za isplatu dobiti prema nosiocima udjela ravnomjerno prema visini udjela.Porez na dobit je naravno izmiren.
    Ranije sam donosila Odluku nakon završnog računa.
    Unaprijed se zahvaljujem.

    • Sanela

      Poštovana, Odluku o rasporedu dobiti, pa samim time i isplate dobiti vlasnicima kapitala, vrši se na osnovu odluke Skupštine d.o.o., koju u ovom slučaju čine vlasnici kapitala (koliko god da ih ima). Na osnovu te odluke Vi vršite isplate iz dobiti, ravnomjerno, odnosno u skladu sa učešću svakog pojedinačno u osnovnom kapitalu.
      Odluka koju ste podnosili uz završni račun je Prijedlog, a ne “prava” odluka (da se tako izrazim).

  68. Molim vas ako mozete da mi odgovorite.Moj otac je 2004 ostvari pravo na penziju kao RVI tj.invalidninu, medzutim on je 2006god poginuo u saobracajnoj nesreci a mama je ostvarila pravo samo na 50posto od njegove invalidnine tj prima invalidninu 45 km zato to je njegov postotak bio 50posto dali bi se taj postotak njegove invalidnosti mogao povecati s tim da mama posjeduje nalaze njegove koje on nije dostavio kada je predao za ostvarenje prava na penziju.LIJEP POZDRAV

  69. Poštovana,

    Nadam se da ćete mi uspjeti pojasniti sljedeću situaciju. Kolegica radi na Fakultetu kao spoljni saradnik bez zasnivanja radnog odnosa. Za svaki semestar potpisuje Ugovor kojim se definiše iznos novca koji dobija na kraju istog. Naime, taj Ugovor nije Ugovor o djelu već ima drugi naziv – Ugovor o održavanju nastave (tako nešto mislim). Interesuje me sljedeće: Da li je to samo drugi naziv za Ugovor o djelu? Da li se za tu vrstu Ugovora (koji ne nosi naziv Ugovor o djelu) vodi neki procenat na staž. Da li Fakultet plaća (i koliko) porez na taj iznos?

    Nadam se da nisam bila konfuzna kada su u pitanju neki pravni pojmovi. Trenutno nemam Ugovor ispred sebe pa pišem po sjećanju.

    Lijep pozdrav

    • Sanela

      Poštovana, u suštini se radi o Ugovoru o djelu ili Ugovora o autorskom djelu (predavanje spada u autorska djela), bez obzira što formalno nosi drugi naziv.
      Za angažman po osnovu tog ugovora ne “ide staž”, a isplatilac plaća 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, 6% doprinosa za PIO i posebne naknade (2 x 0,5%) za prirodne i druge nesreće i opštu vodnu naknadu.
      Detaljnije o ovoj vrsti Ugovora možete naći u besplatnoj e-knjizi, koju možete preuzeti sa linka http://chronos.ba/e-knjiga/
      i za Ugovor o djelu kao i za Ugovor o autorskom djelu.

  70. Poštovanje,

    Prije svega da pohvalim web. Čista petica..

    Imam pitanje u vezi udruženja građana koje djeluje u FBiH. Angažovali smo jednu firmu iz inozemstva da nam radi web stranicu. Ispostavili su nam račun za navedene usluge sa PDV-om (njihovim) pa me zanima je li moguće taj račun platiti gotovinom i koje je ograničenje (do kojeg iznosa) za plaćanje gotovinom (ne znam jeli ograničenje uopće postoji).

    Ako ima ograničenja jeli moguće da nam izdaju više računa na manje iznose?

    Zahvaljujem na odgovoru.

    LP

    • Sanela

      Hvala na praćenju stranice, prije svega. Što se tiče plaćanja ino-dobavljaču u gotovini, limit je 3.000 EUR / mjesec, neovisno od broja računa.
      Znači, možete u toku jednog mjeseca platitit XY računa, ali ukupan iznos ne može biti veći od 3.000 EUR. To je propisano Zakonom o deviznom poslovanju.

      • Hvala Vam na odgovoru.

        Znači, podignemo gotovinu za materijalne troškove i njima bez problema platimo s tim da pazimo da mjesečno ne smijemo preći iznos od 3.000,00 EUR?

        Još jednom sve pohvale za web stranicu a prije svega na vremenu koje izdvajate da ovdje odgovarate nama koji imamo razna pitanja.

        Veliki pozdrav

  71. Poštovani,
    molim Vas da da mi objasnite koje su sve obaveze ugostiteljske radnje (diskoteka) sa zakonskog aspekta, odnosno koje sve knjige mora voditi,šta sa cjenovnikom jel mora imati i jel se to mora negdje ovjeriti,ostalo što smatrate bitnim kao obavezu za ovu djelatnost?

    Lijep pozdrav

  72. Sindikalna organizacija zaposlenih kod jedne privatne firme se u cjelosti finansira iz sindikalne članarine. Ova članarina se izdvaja u iznosu od 1% od netto plaće svakog člana sindikata. Dakle, radi se o udruživanju sredstava zasposlenih. Aktima sindikalne organizacije je utvrđeno da sve aktivnosti u cilju zaštite prava i interesa članova sindikata vodi sindikalni odbor izabran od strane te sindikalne organizacije. Ovim aktima je članovima odbora utvrđeno i pravo na naknadu u iznosu od 100KM mjesečno, za troškove rada koje redovno imaju (telefon, prevoz, kopiranje raznih materijala i sl). Ova naknada se isplaćuje “na ruke”. Da li je ovo ispravan način i da li ova naknada podliježe plaćanju poreznih obaveza, ako se ima u vidu da se isplaćuje iz članarine prikupljene iz netto plaća zaposlenih, na koje plaće je već plaćen porez?

    • Sanela

      Poštovani, bez obzira što se naknada isplaćuje iz članarine sindikata, i što je ista prikupljena iz plaća koje su već oporezovane, svaka takva isplata se tretira kao isplata po osnovu Ugovora o djelu. S obzirom da se radi o nadoknađivanju troškova, a ne o isplati naknade, ne morate potpisivati Ugovore o djelu, dovoljno je samo da: isplatu izvršite na tekući račun i platite pripadajuće obaveze (10% porez na dohodak, 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, 6% doprinosa za PIO i posebne naknade, 2 x 0,5%, za zaštitu odprirodnih i drugih nepogoda i opšte vodne naknade). Takođe, potrebno je i odgovarajući obrazac predati Poreznoj upravi (AUG-1031).

  73. Postovana Sanela,
    primio sam poziv od Porezne uprave kojom prilikom su me obavijestili da sam protekle godine po osnovu Ugovora o djelu ostvario dobit od 6.000 KM te da vise nemam pravo na zdravstveno osiguranje.
    Navodno sljedece sedmice ce me i pismeno obavijestiti o tome. Da li postoji zakon koji to precizira i ukoliko je to tacno na koji nacin se onda regulise zdravstveno osiguranje. Napominjem da nisam stalno zaposlen te da jedina primanja ostvarujem preko Ugovora o djelu.
    Hvala

    • Sanela

      Poštovani, nepoznato mi je da postoji limit za ukidanje prava na zdravstveno osiguranje.
      Provjeriću tu informaciju pa Vam javim direktno na mejl.

  74. Hvala vam na odgovoru.

  75. Poštovana,

    Molim da mi odgovorite na koji način se i u kom procentu obračunavaju doprinosi na privremene i povremene poslove.

    Unaprijed zahvalna.

    • Sanela

      Poštovana, isto kao i na angažman po osnovu Ugovora o djelu. Na web stranici imate primjere obračuna, u zavisnosti kako je ugovoreno, neto ili bruto iznos.

  76. Postovana,
    Da li mi mozete pomoci Vasim strucnim odgovorima? Firma se nalazi u Republici Srpskoj i bavi se prikupljanjem otpada. Nakon poplava u maju mjesecu vodenim tokom su dosle velike kolicine otpada. Firma bi angazovala radnike po ugovoru o djelu, kraci vremenski period, da izvrse posao sanacije od poplave. Dio poslova bi bio i prikupljanje otpada. A ostali dio poslova bi bio ciscenje i sanacija stete. Da li se radnici mogu angazovati po ugovoru o djelu, da izvrse ciscenje otpada od poplava ? Posao je jednokratan.

    • Sanela

      Poštovana, mišljenja sam da možete angažovati fizička lica po osnovu Ugovora o djelu jer se radi o poslovima za koje postoji trenutna potreba i nisu poslovi vezani za djelatnost firme.

  77. Postovana Sanela,
    primio sam poziv od Porezne uprave kojom prilikom su me obavijestili da sam protekle godine po osnovu Ugovora o djelu ostvario dobit od 6.000 KM te da vise nemam pravo na zdravstveno osiguranje.
    Navodno sljedece sedmice ce me i pismeno obavijestiti o tome. Da li postoji zakon koji to precizira i ukoliko je to tacno na koji nacin se onda regulise zdravstveno osiguranje. Napominjem da nisam stalno zaposlen te da jedina primanja ostvarujem preko Ugovora o djelu.
    Hvala

    • Sanela

      Poštovani, nije mi poznato da postoji limit koji ograničava primanja u smislu onemogućavanja prava na zdravstveno osiguranje.
      Jedino je moguće da PU indirektno nastoji da Vas primora da registrujete djelatnost i plaćate pune doprinose.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>