Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Sjećam se dobro tog perioda, prije otprilike dvije godine kada se počelo govoriti o uvođenju fiskalnih kasa. Taj projekat je najavljivan kao neko čudo kojim će se konačno stati u kraj sivoj ekonomiji, između ostalog. U tom periodu sam i ja učestvovala na nekim edukacijama gdje su nam kolege iz komšijskih zemalja objašnjavale kako sve to funkcioniše, kako se pisao Zakon o fiskalnim sistemima, ko je učestvovao u njegovom kreiranju, kao i druge sočne detalje.

Tipično balkanski. Sve u talu sa odabranima, a lijepo uokvireno u zakonsku formu. Nije prvi put – ali dosadi takav kontinuitet. Nekako se počinjem stiditi što sam sebi dozvolila da me dijete pita zašto sam ostala da živim ovdje, a ja više i ne znam odgovor. Izlapio.

I tako, nakon dvije godine fiskalizacije u FBiH i nešto duže u RS, svrstali smo se u grupu rijetkih, pored Argentine, Brazila, Bugarske, Grčke, Italije, Malte, Crne Gore, Poljske, Rumunije, Srbije, Španije, Turske, Ukrajine, …  

Elem, kada sam za svoju firmu kupila tu kasu, pomislila sam da se neko zeza sa mnom, jer mi je to „čudo“ ličilo na one stare velike digitrone sa trakom. Pored toga što je ta fiskalna kasa ružna, počesto se nenajavljeno oglašava i troši mi traku bez razloga. Moj kolega kaže da njegov fiskalni uređaj „kreči k'o žaba“ i da mora pritisnuti neku tipku da ga zaustavi, to čudo od tehnike. Bilo bi smiješno da nije žalosno.

Vratiću se fiskalizaciji, odnosno fiksanju državne blagajne.

Negdje pred kraj prve polovine prošle godine Vlada FBiH je izdala saopštenje gdje se očitovala da „Fiskalizacija nije dala očekivane efekte “.

Veoma bitni su navodi da, „Prema zapažanjima s terena, ostaju i dalje rizične grupe poreznih obveznika koji ne evidentiraju većinu ostvarenog prometa putem fiskalnih uređaja, a posebno obveznici u trgovini na malo, ugostiteljstvu, uslugama i obrtništvu.

Do 30.3.2012. godine je redovnom kontrolom obuhvaćeno 3.590 obveznika fiskalizacije, izdato je 998 prekršajnih naloga (871 zbog neposjedovanja fiskalnog sistema i 127 zbog neevidentiranja ili nepravilnog evidentiranja ostvarenog prometa). Ukupna visina izrečenih novčanih kazni je 1.875.490 KM.

Od 12.11.2011. do 25.3.2012. godine bile su 1.144 vanredne kontrole, u kojima su izdana 682 prekršajna naloga, izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.197.320 KM, te izdato 79 rješenja o obustavi poslovne aktivnosti i 285 o otklanjanju nepravilnosti, navodi se u saopćenju Vlade FBiH.

Pa šta je (bio) cilj fiskalizacije? Prekršajno kažnjavanje 27% kontrolisanih subjekata kako bi se „neočekivano loši efekti fiskalizacije“ nadomirili kaznama? Zatvaranje objekata koji ionako loše posluju zbog loše ekonomske situacije jer, pobogu, nisu ispunili sve uslove u vezi sa Zakonom o fiskalnim sistemima i pratećim aktima? Je li to suzbijanje sive ekonomije? Neko će reći da jeste – ali NIJE.

Fiskalizacijom se mogao i može samo donekle kontrolisati samo promet, odnosno realizacija. Ja volim reći – ko je i ranije izbjegavao „kucati račun“, i u „eri fiskalizacije“ ga neće kucati. A to može jer fiskalni sistem i famozna kasa ne „vodi računa“ o ulazima, iz prostog razloga što nije tako „napravljena“.

Jednu od najvažnijih uloga u cijelom sistemu fiskalizacije ima – kupac, koji ima pravo i MORA da traži račun i čuva ga čvrsto u ruci u krugu od 20 metara od mjesta gdje je izvršio kupovinu, inače će i on da plati kaznu.

Uzmimo za primjer ugostitelja (koji su uvijek prvi „na udaru“), oni kroz fiskalni uređaj ne moraju (i ne mogu) evidentirati ulaze, tj. nabavke pića, hrane i sl. Ako to ne evidentiraju, kakav je efekat što će on danas „žiralno“ uzeti 100 kom pića X i „za keš“ 150 kom pića Y. On može kroz fiskalnu kasu iskazati prodaju 100 kom, 50 kom ili svih 250 kom, ali se ne može iskontrolisati koliko je od onoga što je stvarno nabavio prodao i evidentirao kroz fiskalnu blagajnu. Samo kontrola „ulaz – izlaz = stanje“ može dati traženi efekat. I zato mislim to što mislim.

Daleko od toga da smatram da ugostitelji ili bilo koja druga skupina obveznika fiskalizacije ne evidentira prodaju, iskazuje manji prihod i vara državu. Nisam kompetentna da to kažem, ali jesam sasvim dovoljno da uočim da je ovaj projekat „fiskalizacije“ donio efekte samo za distriburete i proizvođače kasa. I to je javna tajna, znaju se i osobe i firme. I to smo „progutali“ prošle godine.

U vezi sa projektom „fiskalizacija“ trenutno su mi zanimljive dvije stvari.

Prva je nepostojanje neke studije, istraživanja ili procjene o efektima uvođenja fiskalizacije u FBiH i RS, s obzirom da trošak fiskalizacije nije mali. Npr. za osnivanje obrta taj trošak u ukupnim troškovima osnivanja učestvuje čak sa skoro 80% (otprilike 700 KM).

Da li se povećao prihod države od (navodno) povećanog iskazivanja prometa i povećanog plaćanja poreza ili se smanjio zbog zatvaranja uglavnom malih i srednjih obrta i preduzeća. Da li zbog tog Vlada FBiH izjavljuje da „fiskalizacija nije dala očekivane efekte“?

Druga „stvar“ koja me negativno iznenadila jeste uvođenje sistema fiskalnih kasa u Republici Hrvatskoj i način kako se sve to prezentira u javnosti. Prije neki dan gledam prilog na HRT 1 kako službenici Porezne uprave sjede, gledaju u monitore i prate kako „pristižu“ prijavljeni prometi od fiskalizovanih obveznika. Neka mi oproste i njihovi i naši poreznici, ali ja tu ne vidim ama baš nikakvog smisla ni zdrave logike. Taman sam pomislila da će se uvidjeti beskorisnost ovog projekta, kad ono susjedi uvode fiskalizaciju.

Ako neko zna nekoga ko je fiskalizaciju shvatio i našao njen smisao, neka se javi. Ja sam samo uspjela povezati to sa fiksanjem državne blagajne. Malo je „podiglo“, ali sudeći po nezadovoljstvu Vlade FBiH, trebaće im nešto „jače“.