Da, dobro ste čuli. Država naplaćuje humanitarne aktivnosti kroz – poreze. I to humanitarne aktivnosti koje se u poreznom jeziku zovu „oporezivim isplatama“, „oporezivim prometom“, … različite oblike davanja pomoći.
Oporezuje sa sa više vrste poreza: PDV-om, porezom na dohodak i porezom na dobit, sve u zavisnosti kakva vrsta isplate ili prometa se vrši, i u kom / do kog iznosa.
Ovaj post je (opet) vezan za poplave koje su nedavno zadesile BiH, ali i okruženje. Razlog zašto se (opet) vraćam toj temi jeste to što sam napisala jedan post koji je obuhvatio samo neke aktivnosti Agencije za bankarstvo FBiH i RS, ali ne odgovore na pitanje: „Koliko će država naplatiti humanitarnu aktivnost?“
Idemo redom …
PDV i carina na humanitarne pošiljke
Roba namijenjena u humanitarne svrhe područjima pogođenim poplavama u BiH je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina (carina i PDV). To je objavljeno na web stranici UINO 20.05. i to je jedina (konkretna) aktivnost koju je UINO poduzela po pitanju (ne)oslobađanja od plaćanja PDV-a.
Ono što je ograničavajuće jeste da humanitarne organizacije moraju biti ne samo registrovane kao takve, nego moraju biti u stanju na „adekvatan“ način ispratiti ove aktivnosti kako bi nadležni organi mogli nadzirati njihovo poslovanje.
To znači da primalac takve pošljke može biti (samo) registrovana humanitarna organizacija u BiH, organ javne uprave u BiH ili javna organizacija u BiH.
Međutim, jedna od mana ove Instrukcije UINO jeste da se oslobađanje ne odnosi na opremu i materijal koji bi bili namijenjeni za obnovu područja pogođenih nesrećom. Zato se potpisivala i peticija koju možete pogledati OVDJE jer ukoliko se uvezi oprema ili građevinski i drugi materijal koji će se koristiti u obnovi kuća, domova, objekata, nije oslobađeno plaćanja carine i PDV-a.
UINO je „obećala“ do će do kraja ove godine smanjiti carinske tarife prilikom uvoza, sa ciljem odgovarajuće podrške obnovi područja pogođenih poplavama.
Primljene i date donacije u humanitarne svrhe – šta je sa porezima?
Donacija u humanitarne svrhe se može davati i primati u novcu i dobrima. Pod dobrima se podrazumijevaju; usluge, roba, proizvodi, materijal, …
Ovdje nailazimo na raskrsnicu.
Kod davaoca donacije se mogu pojaviti sljedeće kombinacije:
Davanje donacije u novcu – neoporezivo sa PDV-om.
Davanje donacije u novcu – (ne)oporezivo sa porezom na dohodak.
Davanje donacije u novcu – (ne)oporezivo sa porezom na dobit.
Davanje donacije u dobrima – oporezivo sa PDV-om.
Napomena – kada govorim o (ne)oporezivanju sa porezom na dohodak i porezom na dobit, “rješenja” su različita u FBiH, RS i BDBiH.
Meni tužno, ne znam kako je Vama.
Davanje donacije u novcu je neoporezivo sa PDV-om
Jednostavno – novac nije dobro koje se PDV-om oporezuje. Koliko god neko pravno lice (preduzeće) ili samostalni poduzetnik da humanitarne pomoći u novcu, nema obavezu obračunati i platiti PDV.
Davanje donacije u novcu je (ne)oporezivo sa porezom na dohodak
Zašto (ne)oporezivo? Zbog različitih rješenja u FBiH, RS i BDBiH.
Na početku – osnovna pitanja. Koje donacije? U koje svrhe?
U našoj, slabo napisanoj legislativi i zarez je riječ. I kada tu dodamo različita rješenja u FBiH i RS – dovoljno je da običnom čovjeku napravi ogroman upitnik iznad glave.
U propisima o porezu na dohodak, generalno, postoje dva „tretmana“ dohotka: ne smatra se dohotkom (Zakon ga ne tretira uopšte) i nije oporeziv (u cjelosti ili do određenog nivoa koji se uobičajeno zove neoporezivi iznos).
Recimo, u propisima FBiH piše da se ne smatra dohotkom nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda, prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr).
Zatim opet, u propisima FBiH piše da se ne smatra dohotkom socijalna pomoć, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem, … što bi se u vezi sa ugroženošću od poplava moglo odnositi na troškove liječenja, kao i nabavku lijekova.
U propisima FBiH, opet, prihodi koji ne podliježu oporezivanju sa porezom na dohodak su: pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu povreda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice, isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima.
Može se primjetiti da u dijelu koji govori da isplate pomoći za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda nisu oporezive do visine utvrđene posebnim propisom. Obično su ti „posebni propisi“ Opšti ili Granski kolektivni ugovor, ili pak interni akt samog pravnog lica. Međutim, u FBiH NEMA tog ograničenja u Opštem i granskom kolektivnom ugovoru, što znači da, bez obzira na visinu isplate – nema obaveze plaćanja poreza na dohodak.
]Zaključak: Nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda u FBiH je neoporeziva U CJELOSTI sa stanovišta propisa o porezu na dohodak!Porezna uprava preporučuje se da se iznosi naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda uplaćuju na poseban bankovni račun i da se obezbijedi dokumentacija kao dokaz da je riječ upravo o takvoj uplati. Koja i kakva dokumentacija, i zašto dokumentacija?Transparentnosti radi, što bi rekli stranci. (???)
U RS je drugačije rješenje
Poslodavci sa sjedištem u RS mogu za zaposlenog ili člana njegove obitelji isplaćivati pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda bez obveze plaćanja poreza na dohodak, ALI do visine utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom, odnosno Granskim kolektivnim ugovorom – POSTOJI OGRANIČENJE, za razliku od „federalnog” rješenja.
Za sve iznose isplaćene iznad propisanog ograničenja, obračunavaju se i plaćaju porez na dohodak + doprinosi, kao da se radi o plaći.
Šta je sa samostalnim poduzetnicima?
Samostalni poduzetnici su, inače, posebna „niša“ u propisima koji regulišu oporezivanje dohotka.
Donacije koje samostalni poduzetnik da u visini do 0,5 % prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu doznačenom na žiro račun, u kulturne, vaspitno – obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima su porezno priznat rashod,tj. neoporezive su.
Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cjelini, pod uslovom da je data prema odlukama nadležnih ministarstava o sprovođenju i finansiranju posebnih programa i akcija u svrhu opšteg društvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (poklona).
To bi značilo da se obvezniku samostalne djelatnosti trebaju u cjelosti priznati date donacije građanima u poplavljenim ili područjima sa klizištima kao troškove poslovanja u slučajevima davanja novčane i druge pomoći za te humanitarne svrhe.
Suprotno tome, samostalnom privredniku bilo kakva primanja od donacija kao vrste pomoći za oporavak njegove djelatnosti od poplava ne bi trebalo tretirati kao prihode od poslovanja.
U tom smislu je prošao proceduru donošenje prijedlog izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.
Ono što „federalni“ propis nije prepoznao kao pozitivno rješenje jeste priznavanje rashoda na ime nastale štete kod samostalnog poduzetnika (uništena roba, oprema, sredstva rada, …). Sve to jeste rashod, ali porezno nepriznat koji uvećava oporezivi dohodak i na koji se plaća i veći iznos poreza na dohodak.
(Opet) je u RS drugačije rješenje
Za samostalne poduzetnike koji su pretrpjeli štetu, od izuzetnog značaja je i porezni tretman uništenih dobara (robe, proizvoda, materijala, opreme i dr.), a tu su precizni propisi u RS. Ono što „federalni“ propis nije prepoznao kao pozitivno rješenje jeste priznavanje rashoda na ime nastale štete kod samostalnog poduzetnika (uništena roba, oprema, sredstva rada, …). Sve to jeste rashod, ali porezno nepriznat koji uvećava oporezivi dohodak i na koji se plaća i veći iznos poreza na dohodak.
Znači, prema propisima RS samostalni poduzetnici koji su pretrpjeli štetu i ta šteta je”zabilježena” u poslovnim knjigama, ne plaća se porez nadohodak. Kao rashod samostalne djelatnosti priznaje se i manjak nastao djelovanjem više sile (elementarna nepogoda, ratna razaranja), ali na osnovu zapisnika nadležnog organa.
Davanje donacije u novcu je (ne)oporezivo sa porezom na dobit
Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu od 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu. Opet se (nezvanično) preporučuje da donacije treba da “prati” odgovarajuća dokumentacija.
Šta to znači?
Ako je privredo društvo u 2014. godini imalo (sve se ovo „računa“ na kraju godine) 1.000.000 KM ukupnog prihoda, a 40.000 KM izdataka knjiženih kao donacije u navedene svrhe.
1.000.000 KM x 3% = 30.000 KM porezno priznatog rashoda. 40.000 KM ukupno date donacije – 30.000 KM donacije koju „država“ priznaje kao rashod = 10.000 KM na koje se plaća porez na dobit, odnosno, poreznim jezikom rečeno, koja uvećava oporezivu dobit.
Da je izdatak za humanitarne svrhe bio, na primjer, 20.000 KM onda plaćanja poreza na dobit, tj. uvećanja poporezive dobiti ne bi ni bilo.
Zaključiti se može da „federani“ propisi destimulišu humanitarne aktivnosti koje podrazumijevaju veće iznose.
(Opet) drugačije rješenje u RS
Porezni obveznici – pravne osobe koje doniraju sredstva javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama radi otklanjanja štete uzrokovane poplavom, u RS imaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit.
Priznaju se rashodi – donacije date javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini, a ako ta donacija prelazi limit od 3% može se što znači da se ne oporezuje ODMAH kao u „federalnom“ rješenju.
Šta to znači?
Ukoliko pravno lice da u humanitarne svrhe iznos veći od 3%, onda taj “višak” (iz našeg prethodnog primjera 10.000 KM) prenosi i priznaje kao rashod u naredne dvije godine.
Davanje donacije u dobrima je oporezivo sa PDV-om
Da, oporezivo je sa PDV-om, i sva pravna lica koja su davala pomoć u poplavama koje su nas zadesile nedavno su morale obračunati PDV. Na koju vrijednost – vidjećemo u nastavku, jer tu priča i kriterij nije isti.
Šta je osnovica za obračun PDV-a?
- nabavna cijena – ako se poklanja roba;
- cijena koštanja – ako se poklanjaju vlastiti proizvodi ili ako se vrše besplatne usluge iz svog poslovnog i oporezivog asortimana;
- nabavna cijena umanjena za 20% za svaku od prvih pet godina korištenja – ako se radi o opremi koja se kod PDV obveznika – davaoca takve donacije vodila kao osnovna imovina;
- tržišna cijena – ako se nešto poklanja svojim zaposlenicima ili drugim “povezanim licima”;
Znači, PDV se plaća na SVU robu i SVE usluge koje se doniraju, bez izuzetka i bez donjeg limita (mali iznosi i sl.).
Da pokušamo zaključiti.
- PDV se plaća na davanje robe, proizvoda i usluga u humanitarne svrhe, na različite osnovice, ali se ipak plaća, na cijeloj teritoriji BiH.
- Porez na dobit se u FBiH i BDBiH plaća na iznos date donacije preko 3% ukupnog prihoda, a u RS se “višak” može prenositi u naredne tri godine, što znači da nije oporeziv;
- Propisi o oporezivanju dohotka – oslobađaju se plaćanja u FBiH i BDBiH u cjelosti za datu humanitarnu pomoć u ovesvrhe, dok se u RS neoporezivi iznos ograničava na limite koje je postavio Opšti i Granski kolektivni ugovor.
Komplikovano je, znam, ali na žalost, takva nam je i država. Komplikovana i socijalno nesenzibilna.
Autor: Sanela Agačević
