Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Prve platne kartice pojavile su se još 1914. godine kao metalne pločice kada ih je izdala američka telegrafska kompanija Western Union omogućavajući odabranim klijentima odgodu plaćanja njihovih računa. Razvoj kartica kakve se danas koriste započinje 1950. godine kada se razvija ideja o nastanku Diners Cluba kao prve neovisne kompanije za kreditne kartice u svijetu.
Upravo Diners Club razvija prvu platnu karticu koja se mogla koristiti u restoranima diljem Sjedinjenih Američkih Država.
Prva banka koja se uključila u bankovni program kartičnog poslovanja je Bank of America, a kartica koju je izdala nazivala se BankAmericard. Razvojem informacijske tehnologije, 1960-ih godina, i druge banke uvode bankovne programe kreditnih kartica te na taj način ostvaruju dodatnu dobit. Kartica BankAmericard 1976. godine mijenja naziv u VISA, te je kao takva prva kreirala potpuni elektronski sistem za korištenje kartica. Potrošačima su kreditne kartice postale dostupnije i jednostavnije za upotrebu od čekova te njihov broj naglo raste.

Plaćanje karticama, zbog velike rasprostranjenosti, postalo je najzastupljeniji način plaćanja na prodajnim mjestima. Kartice su dostupne širom svijeta te omogućavaju kupovinu i plaćanje roba i usluga putem interneta i telefona. Jednostavne su za upotrebu te smanjuju potrebu za gotovinom u svakom trenutku.
U Bosni i Hercegovini je kartično plaćanje aktivno, naročito od perioda kada je propisima regulisana obaveza isplate plaća na tekuće račune, kao i širenjem usluga poslovnih banaka u pravcu olakšavanja i modernizovanja platnog prometa za privredna društva.

Business kartica

Business kartica prema svojim karakteristikama (najčešće) spada u kategoriju debitne kartice, jer je (najčešće) vezana za transakcijski račun vlasnika, tj. privrednog društva.
Funkcioniše na isti način kao i kartica čiji je vlasnik fizičko lice, a osnovna razlika je u tome što se transakcije koje se plaćaju business karticom imaju karakter poslovnih i što je kartica vezana za transakcijski račun vlasnika, odnosno društva.
Business kartica je namijenjena firmama za sigurno bezgotovinsko plaćanje roba i usluga, isplatu gotovine u zemlji i inozemstvu, u okviru ugovorenog limita potrošnje, za pravnu osobu, odnosno krajnjeg korisnika kartice.
Vrste business kartica koje se najčešće nude od strane poslovnih banaka u BiH su Visa business, MasterCard business i MasterCard revolving business.

Šta obavezno mora “pratiti” plaćanje business karticom?

Česta su pitanja koja se odnose na dokumentaciju i ispravno (čitaj: u skladu sa propisima) plaćanja business karticom.
Što se tiče dokumentacije, bitno je znati da svaka transakcija koja se evidentira na izvodu, a odnosi se na plaćanje business karticom, MORA biti potkrepljena vjerodostojnim dokumentom (poreska faktura, fiskalni račun, … zajedno sa slipom).
Na osnovu te dokumentacije se može vršiti knjiženje, tj. terećenje troškova društva. Ukoliko nema dokumentacije, nemoguće je samo na osnovu izvoda ili slipa teretiti troškove. U slučajevima kada se ne dostavi račun jedino ispravno je teretiti potraživanja od lica koje je zaduženo za business karticu, sve do dostavljanja kompletne dokumentacije (poreska faktura i/li fiskalni račun + slip).
Znači, ne može se priznati kao trošak plaćanje izvršeno business karticom samo na osnovu izvoda ili slipa.

Šta se smije plaćati business karticom?

Mogu se plaćati sve nabavke koje se odnose na poslovanje. Najčešće se plaćaju troškovi službenog puta (hotelski smještaj, putarine, cestarine, vinjete i sl.), gorivo za vozilo, ugostiteljske usluge (reprezentacija), nabavka kancelarijskog materijala i ostalog potrošnog materijala za poslovanje.
Ukoliko se business karticom vrše plaćanja za vlastite potrebe direktora ili zaposlenika, onda se takva plaćanja tretiraju kao “korist” u smislu propisa o porezu na dohodak i doprinosa, i na iznos plaćanja se obračunavaju puni doprinosi i porez na dohodak (kao da se radi o plaći).

Proces kartičnog poslovanja karakterizira postojanje tri sudionika, a to su izdavatelj kartice, davatelj usluge ili prodajno mjesto te korisnik kartice. Dolaskom korisnika kartice na prodajno mjesto započinje proces kartičnog poslovanja.
Nakon obavljene transakcije, odnosno plaćanja potrošnje, korisnik od strane davatelja usluge preuzima plaćenu robu ili uslugu. Davatelj usluge nakon toga tereti izdavatelja kartice, odnosno banku ili nebankovnu instituciju koja izdaje kartice. Izdavatelj kartice uplaćuje na račun davatelja usluge iznos dugovanja koji je umanjen za iznos naknade (provizije). Sa druge strane, izdavatelj tereti korisnika kartice koji je dužan podmiriti svoje obaveze, odnosno podmiriti račun nastao upotrebom kartice. Banka obavještava korisnike o učinjenim troškovima, o ukupnom dugovanju i o datumu dospijeća plaćanja. Datum dospijeća plaćanja troškova bira korisnik prilikom ugovaranja usluge. Zaključno, banka je ta koja u opisanom procesu ostvaruje zaradu dok trgovci, kao predstavnici prodajnih mjesta, plaćaju provizije i naknade na obavljene transakcije.

Izvori:
www.e-lib.efst.hr
Fotografija preuzeta sa: https://pixabay.com