Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Velika prašina se digla oko statusa trgovaca pijedinaca, paušalci jesu, paušalci nisu, dezinformacije su stizale čak i iz Porezne uprave i nadležnih inspekcija.

Kako sam i pisala u više navrata, trgovci pojedinci od dana izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, tačnije od 18.10.2017. godine kada su  objavljene su izmjene i dopune u Službenim novinama, nisu mogli ostvariti status paušalaca. Razlog je jednostavan – propisi o porezu na dohodak koji su definisali uslove za dobijanje statusa paušalca nisu predvidjeli tu mogućnost za trgovce pojedince.

Tek 17.01. kada je u “Službenim novinama FBiH”, broj 3/18, objavljen Pravilnik o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16 i 38/17), kojim je u članu 49. stav (1) dodana nova tačka 5. – trgovci pojedinci mogu dobiti status paušalca na osnovu Zahtjeva koji podnose Poreznoj upravi.

Šta je paušalac?

Paušalac je samostalni poduzetnik koji porez na dohodak plaća u jednakim mjesečnim iznosima, u zavisnosti od djelatnosti koju obavlja. To praktično znači da neka samostalna radnja, ako ima stastus paušalca, ne mora voditi poslovne knjige, plaćati knjigovođu svaki mjesec i imati druge troškove vezane za to, što se tiče poreza na dohodak – on se plaća u jednakim mjesečnim iznosima. Što se tiče ostalih poreza i doprinosa, oni se plaćaju „redovno“.

Ko uopće može dobiti status paušalca?

Paušalac može biti fizičko lice, odnosno samostalni poduzetnik koji spada u neku od sljedećih kategorija, pod uslovom da nije registrovani PDV obveznik:
– ako obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti srodne obrtničkim, sam bez zaposlenih drugih lica i ako se obav­ljanje djelatnosti zasniva na
vještini a ne sredstvima za obavljanje djelatnosti – kućna radinost,
– ako obavljaju tradicionalne stare zanate, sam ili sa najviše dva zaposlenika,
– ako obavljaju prevozničke djelatnosti samo sa jednim sredstvom prevoza (nosivosti do 8 tona) i
ako obavljaju djelatnost trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice kojim on stiče svojstvo trgovca pojedinca prema odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Kućna (ili domaća) radinost je definisana Zakonom o obrtu i drugim srodnim djelatnostima kao „radinost koja podrazumijeva izradu i doradu predmeta u kojoj preovladavaju ručni rad i usluge u domaćinstvu“. Drugi propis – Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost je detaljnije popisao poslove koji se uopšte mogu obavljati na ovaj način. Zanimljivo je „zaviriti“ u ovaj Pravilnik, jer on obuhvata dosta različitih kategorija.

Tradicionalni stari zanati su propisani Uredbom o zaštiti tradicionalnih i starih obrta kojim su takođe detaljno nabrojeni zanati koji spadaju u tradicionalne i stare.

Prevozničke djelatnosti podrazumijevaju prevoz ljudi i robe.

Trgovci pojedinci su definisani izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini od 18.10.2017. godine kao “obavljanje djelatnost trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice”.

Kako se dobija status paušalca?

Ukoliko se samostalni poduzetnik nalazi u nekoj od četiri navedene kategorije, potrebno je da nadležnoj Poreznoj upravi podnese Zahtjev (obrazac: ZMP-1055), koji se može naći na web stranici Porezne uprave. Tek nakon dobijanja Rješenja od Porezne uprave, samostalni poduzetnik (od dana navedenog na Rješenju) ima status paušalca. Važno je reći da je Porezna uprava dužna u roku od 15 (petnaest) dana donijeti Rješenje, pozitivno ili negativno. Izuzetak od obaveze podnošenja ovog Zahtjeva su prevozničke djelatnosti sa samo jednim sredstvom prevoza. Oni ne moraju podnositi zahtjev, jer samim Rješenjem o početku obavljanja djelatnosti dobijaju status paušalca.

Koliko iznose mjesečni paušali?

Samostalni poduzetnik koji je paušalac, plaća porez na dohodak u sljedećim iznosima:
– kućna radinost (obrtničke i djelat­nosti koje su srodne obrtničkim) – 70,00 KM
– stari i tradicionalni zanati – 30,00 KM
– prevoz putnika samo sa jednim sredstvom prevoza – 50,00 KM
– prevoz tereta jednim prevoznim sredstvom – 80,00 KM
– djelatnost trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice (trgovci pojedinci) – 70,00 KM.

Navedeni paušali se plaćaju do 15 – og za prethodni mjesec.

Paušalac i fiskalizacija?

Odlukom o izuzećima od fiskalizacije propisano je da paušalci nisu obveznici fiskalizacije.

Koje poslovne knjige moraju voditi paušalci?

Paušalci ne moraju voditi poslovne knjige, pa niti Trgovačku knjigu na malo. Izmjenama Pravilnika o dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 3/18 od 17.01.2018. godine) objavljeno je da trgovci pojedinci nisu dužni voditi trgovačku knjigu na malo. Pravilnik je stupio na snagu 18.01.2018. godine.
Paušalci izuzetno moraju voditi Knjigu prometa ako vrše naplatu preko transakcijskog računa od pravnih lica.

Je li status paušalca prednost?

Zavisi iz kog ugla se gleda. Po internetu sam nalazila neke case-stady, ali mislim da se ne može generalizovati. Ako se želi što jednostavnije poslovati, bez troškova vođenja poslovnih knjiga, PDV evidencija i sl. – rješenje je biti paušalac. Međutim, čim samostalni poduzetnik poveća promet preko 50.000 KM / godišnje, čime se stiče obaveza registracije u sistem PDV-a, nema se više mogućnosti biti paušalac. Nekome se „isplati“ biti u sistemu PDV-a, nekome ne. Ista „logika“ se može primjeniti na pitanje paušalaca. Odgovor je u individualnom shvatanju poslovanja samostalne radnje.

Međutim, u ovoj priči je veoma bitan stav države prema samostalnim poduzetnicima, koji se, između ostalog, ogleda i u propisivanju uslova za sticanje statusa paušalca. Logično bi bilo da se samostalnim poduzetnicima olakša poslovanje i vođenje poslovnih knjiga i evidencija od koji ni oni, ali ni država, nemaju baš puno koristi. Država će porez naplatiti. Čak šta više – kada se dobije status paušalca, nema iskazivanja gubitka i neplaćanja poreza, jer nema obaveze (ali ni prava) vođenja poslovnih knjiga (prihodi – rashodi) da bi se taj gubitak iskazao.
Takođe, logično bi bilo da država, ako neće drugome, onda bar sebi olakša „posao“ i rastereti se od obaveze kontrole bezbroj samostalnih poduzetnika, njihovih poslovnih knjiga i  poreznih prijava.

Izvori: Pravilnik o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, broj 3/18), Pravilnik o dopunama Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Službene novine FBiH”, broj 3/18)
Fotografija preuzeta sa: https://pixabay.com