Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Poplave su nesretne, jer, donijele su nesreću. Uglavnom.
Država nam je odavno nesretna. U stvari, mi smo nesretni sa njom.
Ona je onako, u svom fazonu. Kao i svaka institucija. Gruba, socijalno i svakako neosjetljiva, porijetko susretljiva, baš onakva kakvu smo zaslužili.
I ne volimo je. Ona nas još manje. To jeste bitno mada mi toga više nismo svjesni, ali je u svoj ovoj „priči“ daleko bitnije da su se LJUDI zbližili, zavoljeli, pomagali jedni drugima i još uvijek to rade. Bez obzira na entitetske i državne granice.

Dok je sva ova nesreća izazvana poplavama trajala (i još uvijek traje), širila se regionom, pokušavala sam pronalaziti bilo šta što ukazuje na brigu države o LJUDIMA.

Za post 3

Ponešto sam i našla.

Prvo što sam ugledala jesu Instrukcije Agencije za bankarstvo FBiH upućene MKO i Bankama koje možete pogledati na linku OVDJE i OVDJE.

Naime, Agencija za bankarstvu FBiH kao „krovna“ za finansijske institucije je naložila MKO i Bankama određene postupke u pogledu vraćanja kredita za stradale u poplavama.

Samo neki dijelovi Instrukcije su u nastavku.

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Agencija za bankarstvo FBiH ukazuje na mogućnost da MKO i sada na zahtjev korisnika mikrokredita ugroženih poplavama na području određenih dijelova BiH proglase moratorij na otplatu kredita, inicijalno u periodu do maksimalnih 12 mjeseci, a nakon isteka tog perioda i na eventualni zahtjev korisnika mikrokredita za produženjem ovog roka, MKO treba da izvrši analizu i utvrdi da li postoji potreba za produžavanjem perioda moratorija u svakom pojedinačnom sluečaju.[/box]

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Agencija podsjeća MKO i daje preporuku da iste na zahtjev korisnika mikrokredita ugroženih poplavama na području određenih dijelova BiH mogu izvršiti i ponovno ugovaranje kredita (reprogramiranje kredita uključujući i ugovaranje grace perioda) ukoliko je to povoljnije za korisnike kredita, i ove kredite MKO su dužne zadržati sa istom stopom rezerviranja kojom su bili rezervirani na dan 30.04.2014. godine najmanje jedan izvještajni period.[/box]

Za Banke je Instrukcija nešto drugačija, jer se radi o drugoj ciljnoj skupini.

Neki dijelovi instrukcije su u nastavku.

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Obavezuju se Banke da za dijelove poslovne mreže koje se nalaze na ugroženim područjima i koje zbog pretrpljene materijalne štete nisu u funkciji, da u skladu sa elanom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje operativnim rizikom u bankama, obezbjede očuvanje kontinuiteta obavljanja ključnih poslovnih aktivnosti u vanrednim situacijama, a najmanje u mjeri da obezbjede redovno, ažurno i nesmetano raspolaganje sa novčanim sredstvima komitentima banke, koji se nalaze ili dolaze sa ugroženih područja. U realizaciji istog banke su dužne da obezbjede alternativne dijelove poslovne mreže ili alternativna rješenja za očuvanje kontinuiteta poslovanja.[/box]

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Dužne su da izvrše i dostave kratku analizu kreditnog portfolija klijenata na ugroženim područjima, na temelju prve preliminarne procjene banke, mogućih efekata na kreditno i ukupno poslovanje banke i dostavi podatke. Pored navedenog, banke su obavezne dostaviti i informaciju o 10 najvećih kreditnih izloženosti po sektorima (pravna lica, stanovništvo i obrtnici), koja treba da sadrži podatke o statusu kolaterala i poslovnog procesa (za pravna lica i obrtnike), kao i sve druge relevantne informacije, koje su proizašle iz bančine analize, s fokusom na preliminarne procjene efekata na kvalitet portfolija (klasifikacija, nivo ispravke vrijednosti i RKG, i sl .).[/box]

Evidentno je da je Instrukcija Bankama bitno drugačija u odnosu na Instrukciju MKO, što je vjerovatno zbog toga što MKO uglavnom kreditiraju stanovništvo, a Banke pravna lica i obrtnike. Međutim, i pravna lica i obrtnici na ugroženim područjima su pretrpjeli štetu, pa se može postaviti isto pitanje i za pravna i fizička lica koja posluju: “Kako će oni vraćati kredit ako su postrojenja, uredi, sredstva za rad, … uništeni?”

Oglasila se i Porezna uprava FBiH i RS.

Porezna uprava FBiH je objavila Obavještenje o tome kako se porezni obveznici sa područja koja su poplavljena mogu se obratiti najbližim poreznim ispostavama, s obzirom da sve ispostave ne funkcionišu u ovo vrijeme. To obavještenje možete pročitati OVDJE.

Poreska uprava RS je 20.05. objavila Obavještenje poreznim obveznicima koji doniraju sredstva za otklanjanje štete uzrokovane poplavama.

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Porezni obveznici – pravne osobe koje doniraju sredstva javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama radi otklanjanja štete uzrokovane poplavom, imaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini, s tim što se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine, umanjujući buduće donacije.[/box]

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Pored navedenog, poslodavci, odnosno poduzetnici mogu za zaposlenog ili člana njegove obitelji isplaćivati ​​pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda – poplave bez obveze plaćanja poreza na dohodak i to do visine utvrđene Općim kolektivnim ugovorom, odnosno Granskim kolektivnim ugovorom.[/box]

Obavještenje možete pronaći na ovom LINKU.

Što se tiče ostalog što je u nadležnosti Vlade, sve je „u razmatranju“, „u planu“ i sl. Pa tako imamo vijest da se planira:

–          Izvršiti smanjenje doprinosa na plaće;
–          Donijeti Zakon o dodjeli zemljišta stanovništu koje je ostalo bez kuća;
–          Smanjiti akontacije poreza na dobit za pravna lica koja su sa ugroženih područja;
–          Odgoditi obavezu plaćanja ostalih poreznih obaveza;

U zemljama okruženja se malo konkretnije postupa.

Za post 1

 

Međutim, sve dok nešto od naprijed navedenog ne „ugleda svjetlo dana“, što znači – ne objavi se u Službnim novinama FBiH ili Službenom glasniku RS, od priče, planova, predizbornih (u)trka nema ništa.

Ali, nije sve u kreditima, porezima, doprinosima. LJUDI sa ugroženih područja će morati plaćati i dalje (makar osnovni dio) računa za električnu energiju, telekom usluge i dr. komunalne naknade. Šta je sa tim?

Za post 2

I opet se vraćam na početak.
U svemu ovome, ostali smo samo sebi okrenuti.
Kao i uvijek. Onako ljudski. Iskreno. 

Autor: Sanela Agačević

Izvori: http://ekapija.ba/