Skoro smo tabirili po Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom koji je postao važeći 24. 07. i nešto smo zaključili, nadam se. U međuvremenu se i Vlada FBiH izjasnila sa obavještenjem koje možete naći OVDJE.
E sada, svi Vi koji ste vozači sigurno ste već imali priliku da imate bliski susret sa dodatnom stavkom na računu koja se zove „taksa naftnih derivata“. Neki iznos. Nešto. Što više „naspete“, iznos raste. Šta je sad to, i ja sam se pitala kada mi je kolega pokazao račun.
Otkud to pa sad i to baš sad?
Kvaka je u Zakonu o naftnim derivatima u FBiH koji je objavljen 02.07., a u primjeni je od 10.07. (predlagač Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Mostar). Zakon možete skinuti i pročitati u cjelosti OVDJE. Međutim, tek odnedavno su se, na nekim benzinskim pumpama, počeli pojavljivati računi sa zaračunatom ovom taksom.
Najbitniji, u cijeloj ovoj priči, je član 30 koji i propisuje taksu za uspostavu rezervi naftnih derivata. On glasi:
(1) Taksa je namjenski javni prihod koji se propisuje ovim zakonom i namijenjena je za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i prihod je Operatora.
(2) Taksa iz stava (1) ovog člana plaća se na promet naftnih derivata koji služe za krajnju potrošnju u visini od 0.01 KM po litru naftnih derivata, uključujući i LPG koji se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
(3) Obveznici takse iz stava (1) ovog člana su: energetski subjekti koji se bave prometom naftnih derivata na malo i kupac koji naftne derivate koristi za namjene utvrđene članom 2. tačka g) ovog zakona.
(4) Iznos takse iz stava (2) ovog člana sadržan je u maloprodajnoj cijeni svih naftnih derivata u distribuciji tako što se dodaje na već utvrđenu maloprodajnu cijenu u kojoj taksa nije sadržana.
(5) Ako je obveznik takse iz stava (2) ovog člana kupac, taksu obračunava na ukupno nabavljene količine naftnih derivata u toku mjeseca.
(6) Energetski subjekt koji se bavi energetskom djelatnosti iz člana 9. tačka d) ovog zakona prilikom prodaje naftnih derivata dužan je na ispostavljenom računu posebno evidentirati iznos takse.
(7) Obaveznici iz stava (3) ovog člana taksu iz stava (2) ovog člana plaćaju do 20. u mjesecu za protekli mjesec na uplatni – depozitni račun sa kojeg se prenosi na poseban namjenski podračun Jedinstvenog računa Trezora Federacije Bosne i Hercegovine.
(8) Za neplaćenu i nepravovremenu plaćenu taksu plaća se zatezna kamata propisana za javne prihode u Federaciji BiH.
Za prodavce energenata su najbitniji stavovi 2 i 3, ali, gledajući širi kontekst, treba razjasniti još neke termine:
- Taksa je pojašnjena, to je javni prihod i namijenjena je za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u FBiH i prihod je Operatora.
- Ko je operator? Operator rezervi naftnih derivata je energetski subjekt koji skladišti, nabavlja, zanavlja naftne derivate i raspolaže taksom u skladu sa ovim zakonom.
- Ko je energetski subjekt? Energetski subjekt je pravno lice sa sjedištem u FBiH koje je upisano u sudski registar i/ili podružnice, kojima je Porezna FBiH dodijelila ID broj, a koji obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti u sektoru naftne privrede. Energetski subjekt je takođe i kupac kao i svako fizičko lice – poduzetnik registriran za obavljanje djelatnosti kod nadležnog organa i koje naftne derivate koristi za pretvaranje u toplotnu, mehaničku energiju i posjeduje internu stanicu za snabdijevanje gorivom, ili u tehnološkom procesu proizvodnje.
- Šta su rezerve naftnih derivata? Rezerve naftnih derivata je količina naftnih derivata uskladištenih na teritoriji Federacije BiH u vlasništvu Vlade FBiH koje su uspostavljene sa ciljem snabdijevanja naftnim derivatima za slučaj prijetnje energetskoj sigurnosti Federacije BiH, uzrokovane vanrednim poremećajima u snabdijevanju.
- Šta je Regulatorna komisija? Regulatorna komisija je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (:-)).
Sve ovo je napisano klasično pravno, ali je jasno iz svega da se propisuje novi namet koji plaća krajnji kupac – građanin, što utiče na njegov standard, u najmanju ruku. Dalje, definiše se Operator – neko, ko sve to „drži pod kontrolom“. Kada kažem sve, mislim na novac koji se prikuplja od taksi. Cilj cijele „priče“ jeste formiranje rezervi naftnih derivata ???? Gdje smo to bili prije? Zar nismo imali neke rezerve? Zar država nije imala sredstava da nabavi naftne derivate, ako već nije imala tu vrstu rezervi (svi znamo da su robne i svake druge rezerve “u nas” na svim nivoima „tanke“, a na nekima nisu ni propisane kao obavezne). I, kao šlag na tortu, pojavljuje se [highlight]Regulatorna komisija[/highlight].
Šta je TO posao i zadatak regulatorne komisije?
Osnovne nadležnosti Regulatorne komisije su: nadzor i reguliranje odnosa između uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, transportera i kupaca naftnih derivata u skladu sa ovim zakonom, da osigurava nediskriminaciju (šta onda radi Zakono zaštiti potrošača u BiH ????), efikasno funkcionisanje tržišta naftnih derivata (????) – zar to nije prije bilo regulisano (????). Previše upitnika.
Ali, Regulatorna komisija se mora finansirati. Nema ga ko radi džaba, zar ne? E pa, ona se finansira (opet) iz onoga što plati realni sektor i građani. Opet, ponavljam. U zakonu je sve to umotano, ali je suština u tome da će biti još xy novouposlenih koji će imati iznadprosječne plaće + svi troškovi rada pomenute komisije idu na teret- realnog sektora i građana. Kada? Sada kada su najviše osjetljivi, ugroženi od nedavnih i evo, na žalost, ponovnih poplava, sada kada ne znaju gdje bi i kako, sada pred izbore, sada, …
Naftni lobi je dovoljno jak u BiH da njima ne treba Regulatorna komisija. Pitanje je – kome, zašto i koliko treba ovaj Zakon o sve što iz njega proizilazi. Sve što se vidi, a pogotovo ono što se ne vidi.
Ko se pobunio (osim pumpadžija, oprostite na terminu)?
Na web stranici Federalnog ministarstva trgovine, na LINKU možete pročitati stajalište FMT u vezi sa pomenutim Zakonom, tj. njihovo Izjašnjenje u vidu neslaganja i na neki način, komentarisanja „ulaska u njihovu nadležnost“ kao i neusaglašenost sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini i Zakonom o zaštiti potrošača.
Šta koga boli – boli.
I na koncu da vidimo kako izgleda matematika računa sa tom famoznom taksom
Na konkretnom primjeru:
- Gorivo, 51,62 x 2,45 = 126,47 KM
- Taksa naftnih derivata, 51,62 x 0,01 = 0,52
- UKUPNO = 126,99
Osnovica za PDV = 108,09 KM
PDV (108,09 KM x 17%) = 18,38 KM
Ukupno sa PDV-om = 126,47 KM
Taksa naftnih derivata = 0,52 KM
Ukupno = 126,99 KM
Znači, maloprodajna cijena se nije „dirala“, ali se na nju dodaje posebna taksa, koja nije oporezovana sa PDV-om (logično).
Svaki krajnji komentar je suvišan.
Autor: Sanela Agačević
