Ljeto je. Dolazi “dijaspora” i mnogi imaju problem sa nemogućnošću naplate i plaćanja u EUR, ili bilo kojoj drugoj stranoj valuti.
Do nekih par godina unazad je bilo moguće i sasvim normalno platiti robu ili uslugu u, na primjer, EUR-ima. Danas, tačnije, od donošenja Zakona o deviznom poslovanju na oba entitetska nivoa to više nije moguće.
Priča o nužnosti donošenja novog zakona o deviznom poslovanju, harmonizaciji i uskađivanju sa evropskim tokovima je prisutna duži niz godina.
Prve reakcije na istu su došle iz RS, koja je 24. septembra 2009. godine postojeći Zakon o deviznom poslovanju izmijenila i uskladila sa zahtjevima Evropske unije za liberalizacijom tekućih i kapitalnih transakcija sa inostranstvom.
FBiH je nešto kasnije, 04. avgusta 2010. godine donijela sasvim novi Zakon o deviznom poslovanju, koji bi trebao da otkloni dosadašnje prepreke razvoju financijskog tržišta, tržišta kapitala i obavljanju platnog prometa sa inostranstvom.
Generalno, prema važećim propisima sav promet unutar BiH se MORA vršiti u KM (osim određenih izuzetaka), a promet sa inostranstvom u EUR (osim izuzetaka).
Koji promet unutar FBiH i RS se može vršiti i u EUR-ima?
- za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih sa time u inostranstvu uključujući terenski dodatak;
pri posredničkim poslovima u međunarodnom prevozu i turističko – agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičkog lica, za uslugu koju je pružio nerezident pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u inostranstvu, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdati u inostranstvu;
za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inostranstvu (radnici na radilištima u inostranstvu, u predstavništvima, konzuli, diplomati i slično);
pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi;
pri izvođenju investicijskih radova u inostranstvu, između nosioca posla i drugih učesnika u poslu za iznos naplaćenih radova;
pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;
kod tekućih poslova u trgovini sa inostranstvom, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje uvoza robe i usluga, odnosno za naplaćeni izvoz robe i usluga;
u postupku unutrašnje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uključujući i utrošeni materijal, koju je rezident pružio nosiocu unutrašnje proizvodnje;
pri obračunu po platnim karticama za iznos plaćanja ili podizanja gotovine plamom karticom domaćeg izdanja kojom se rezident koristio u inostranstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u Federaciji;
između filijale stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obaveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice.
Koji promet rezidenata FBiH i RS sa nerezidentima (strancima) se može vršiti i u EUR-ima?
za pružanje ugostiteljsko – turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza);
za pružanje usluga zračnih luka i autocesta te za opskrbu stranih zrakoplova gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom;
za prodaju robe u konsignacijskim skladištima i u slobodnim carinskim prodavaonicama;
za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata.
Devizna blagajna i blagajnički maksimum?
Devizna blagajna za razliku od blagajne u domaćem novcu u FBiH ima blagajnički maksimum, dok u RS nema blagajničkog maksimuma.
Stana gotovina može biti u deviznoj blagajni do određenog iznosa ili se može podići sa deviznog računa u nekoj od banaka ili se može otkupiti od banke, ali, naplaćena strana gotovina se mora položiti na devizni račun ili prodati banci ako prelazi iznose koji bi ugrozili propisani blagajnički maksimum za rezidente.
Prosječno dnevno stanje devizne blagajne pravnog lica u FBiH u jednom tromjesečju može biti do 1.500 EUR. Praktično to znači da prosjek dnevnih stanja u tromjesečju ne smije preći 1.500 EUR, iako je moguće da stanje nekad bude i više, ako će drugim danima biti manje.
Dvostruko veća granica za blagajnički maksimum, do 3.000 EUR, je za rezidente FBiH koji su registrovani za sljedeće djelatnosti: – Ugostiteljsko – turističkih usluga (usluge noćenja, pansiona i polupansiona i usluge prevoza), – Pružanje usluga zračnih luka i autocesta i za snabdijevanje stranih aviona gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom, – Prodaja robe u konsignacionim skladištima i u slobodnim carinskim prodavnicama i – Prodaja putničkih i robnih voznih isprava za račun nerezidenta, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija.
Federalno ministarstvo finansija može dati na rok do godinu dana odobrenje za držanje većih iznosa drugim djelatnostima, pri čemu se uz zahtjev za dobijanje odobrenja prilaže izvod iz sudskog registra i podatak o prosječnom dnevnom stanju blagajne u prethodnoj godini.
Naplata izvoza i plaćanje uvoza u gotovom novcu
Domaća pravna lica (rezidenti) mogu primiti naplatu od stranih prvnih ili fizičkih lica (nerezidenata) u stranoj gotovini i čekovima po osnovu izvoza robe i usluga do 10.000 EUR mjesečno. Ovaj iznos se ne odnosi na pojedinačan slučaj ili jednog klijenta, već je to ukupni mjesečni maksimum.
Sa druge strane, nerezidentima se može platiti po osnovu uvoza robe i usluga do 3.000 EUR mjesečno.
Federalno ministarstvo finansija može izdati odobrenje za veće iznose, na osnovu zahtjeva, s tim da napominjem da ovo odobrenje nije potrebno rezidentima koji se bave specifičnim djelatnostima kao što su ugostiteljske i turističke usluge, pružanje usluga zračnih luka i sl.
Plaćanje od strane domaćeg pravnog lica po osnovu uvoza roba i usluga može se izvršiti u domaćoj valuti u vrijednosti do 1.000 KM po računu. Ta gotovina se može isplatiti iz vlastite blagajne ili podići sa računa u nekoj od banaka.
Domaće pravno lice također, po osnovu izvoza roba i usluga može od nerezidenta primiti gotovinu u domaćoj valuti, i to maksimalno do 1.000 KM po računu.
Ovako naplaćena domaća gotovina ne mora se nužno položiti na transakcijski račun otvoren u banci.
Koliko gotovine možemo iznijeti iz BiH?
Visina strane gotovine i čekova koju rezidenti fizička lica mogu iznijeti je do 2.500 EUR i dodatnih 2.500 EUR, ukoliko se predoči dokaz da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog računa ili štedne knjižice ili je kupio kod ovlaštene banke.
Za svako iznošenje strane gotovine i čekova preko navedenih limita, potrebno je odobrenje nadležnih entitetskih ministarstava finansija.
Postoje određene osnove za iznošenje efektivnog stranog novca preko propisanih limita, a to su:
– Trajno iseljenje u inostranstvo,
– Troškovi liječenja i školovanja u inostranstvu,
– Pomoć i poklon članovima uže porodice koji imaju prebivalište, odnosno boravište u inostranstvu,
– Nasljeđivanje,
– Pokrivanje useljenikovih dugova u inostranstvu,
– Izdržavanje porodice u inostranstvu i drugi opravdani razlozi što cijene nadležna entitetska ministarstva finansija.
Rezidenti – fizička lica prilikom službenog puta u inostranstvo mogu slobodno i neograničeno iznijeti stranu gotovinu i čekove koji je označen na putnom nalogu.
Autor: Sanela Agačević
