Poslovanje u gotovom novcu, ili u kešu, ili “solarno” plaćanje, i kako ga već sve ne zovu, popularan je ne samo u BiH. Mnoge razvijene zemlje Zapada imaju, u određenim segmentima, prilično liberalna stajališa po pitanju poslovanja sa gotovim novcem. Neki čak kažu da je nekadašnji strogi sistem poslovanja gotovinom ukinut upravo zahvaljujući strancima. Vrlo vjerovatno.
Kad malo bolje razmislim, plaćanje gotovinom je i najsigurniji oblik plaćanja, naročito ako plaćamo vlastitom (a ne bančinom) gotovinom. Bankarski lobi je izmislio i ustoličio ideju da je sigurnije plaćanje karticom, bezgotovinski, čekom. Razlog je kontrola (našeg) novca i lakše plasiranje (uglavnom potrošačkih) kredita u vidu “prekoračenja po tekućem računu”, overdrafta, plasiranja kreditnih kartica i sl. Potrošač ima osjećaj da ima više novca, a u suštini on uopšte nema novca. Ima dug prema banci i taj dug vidi, u iskrivljenoj perspektivi, kao prednost modernog (potrošačkog) doba.
Poslovanje sa gotovinom je bitno sa više aspekata, i za različite kategorije “vlasnika” novca.
Bitno je sa poslovnog i poreskog aspekta. I bitno je na različite načine za građanina i privredno društvo.
Pa, prema ovoj podjeli, u nastavku ću reći osnovne karakteristike plaćanja u gotovini.
Da li se plaćanje gotovinom između pravnih lica može vršiti slobodno?
Problematika gotovinskog plaćanja između pravnih lica nije decidno uređena važećim propisima u FBiH, ali se iz konteksta može zaključiti da gotovinsko plaćanje treba vršiti samo za tekuće izdatke, a ne za redovno poslovanje.
Federalno ministarstvo finansija je davno dalo tumačenje da bi se plaćanje u gotovini trebalo vršiti „umjereno“ (???). Suštinski, nije zabranjeno pravnim licima, ali se (samo) preporučuje bezgotovinsko plaćanje.
Pravna lica, s obzirom da moraju voditi blagajničko poslovanje, nemaju ograničenja u smislu: visine novca koji se drži u blagajni, visine isplate i visine naplate. Ograničenja postoje u karakteru isplate, što ću kasnije pojasniti kada dođem do poreznog aspekta poslovanja sa gotovinom. Napominjem da postoje određene razlike između FBiH i RS u ovom pogledu, što ću kasnije pojasniti.
Jedina (recimo) ograničavajuća okolnost jeste Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je propisao obavezu prijave ovlaštenoj organizaciji (SIPA) gotovinske transakcije veće od 30.000 KM.
Da li se plaćanje u gotovom novcu može vršiti ako je transakcijski račun blokiran?
U slučaju da je račun blokiran nije dozvoljeno poslovati u gotovini, jer to predstavlja „zaobilaženje“ razloga iz kojih je račun blokiran.
Ovo je propisano Zakonom o finansijskom poslovanju, ali, realnost je sasvim drugačija. Mnoga privredna društva, naročito (neuspješno) privatizirana i čiji su računi blokirani, poslovanje obavljaju gotovinom. Na ovakav način – “zaobilaženjem” propisa, kupuje se socijalni mir zaposlenika.
Da li postoji i šta je blagajnički maksimum?
U FBiH je 12.08.2000. godine ukinut do tada obavezujući blagajnički maksimum,koji je iznosio 2.000 KM.
U ranijem periodu, propisi o finansijskom poslovanju su prilično strogo uređivali oblast poslovanja gotovinom, propisivanjem maksimalnog iznosa gotovine u blagajni, obavezom svakodnevnog polaganja pazara na transakcijski račun, nemogućnosti isplate iz blagajne iznosa većeg od 100 KM i sl.
U Republici Srpskoj blagajnički maksimum je drugačije regulisan.
Plaćanje gotovinom u RS je regulisano Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Privredno društvo koje posluje na području RS visinu blagajničkog maksimuma utvrđuju odlukom nadležnog organa u skladu sa internim aktima, a na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.
U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene penzije, akontacije, isplate šteta i dr., ako je ovaj novac isplaćen istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.
Privredna društva su dužna da gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj transakcijski račun, a najkasnije narednog radnog dana.
Izuzetak su privredna društva čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200 KM ili su udaljeni od poslovne banke 15 ili više kilometara, pa su dužni da uplatu gotovog novca izvrše najkasnije u roku od pet radnih dana.
Znači, privredna društva registrovana na području FBiH mogu bez ograničenja poslovati u gotovom novcu, odnosno, nemaju ograničenje u smislu visine blagajničkog maksimuma, pologa dnevnog prometa na transakcijski račun i dr. Sa druge strane, privredna društva koja su registrovana na području RS imaju propisan blagajnički maksimum i obavezu u smislu pologa gotovine na transakcijski račun. Na ovakav način se, opet, u različit položaj stavljaju pravna lica u FBiH u odnosu na RS ili obrnuto.
Isplate u gotovom novcu fizičkim licima – poreski aspekt
Sjetimo se, nekada ranije, plaće i druge naknade (po raznim ugovorima) mogle su se isplaćivati u gotovom novcu. Međutim, od uvođenja sistema poreza na dohodak to je praktično postalo nemoguće.
Ograničenje za gotovinske isplate vezano je isključivo za primanja, odnosno isplate fizičkim licima koje su oporezive sa porezom na dohodak. Sve ostalo što nije oporezivo sa porezom na dohodak se može isplaćivati u gotovom novcu.
To praktično znači da se u gotovini fizičkim licima mogu isplatiti:
- Dodatne naknade zaposlenim, kao što su naknade za topli obrok, regres, otpremnine, dnevnice, isplate povodom praznika, neoporezivi dio naknade troškova za korištenje privatnog vozila, neoporezive novčane pomoći i sl. Ovdje napominjem da su propisi RS i FBiH drugačiji i da pojedine isplate imaju različit porezni tretman (npr. regres je po propisima RS-a u cjelosti oporeziv, dok u FBiH postoji neoporezivi dio i sl.)
Isplate iz dobiti vlasnicima, penzije, socijalne pomoći, invalidnine, osiguranje, naknade vanbudžetskih fondova, neoporezivi dio stipendije, kamate na štednju, novčane nagrade u kvizovima i dr. I u ovom dijelu postoje entitetske razlike. Primjer su isplate iz dobiti koje su u FBiH u cjelosti neoporezive, a u RS-u oporezive, pa shodno tome imaju i različit tretman kod isplata u gotovini.
Svako oporezivo primanje/dohodak fizičkog lica mora biti uplaćeno na tekući račun.
Šta se još može isplatiti u gotovom novcu, a da nije primanje zaposlenika?
- Isplate po osnovu otkupa sekundarnih sirovina i otpada, pod uslovom da to nije registrovana djelatnost pojedinca,
- Isplate za prodaju vlastitih stvari koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
- Isplate po osnovu otkupa poljoprivrednih proizvoda,
- Primanja maloljetnih osoba za neke vrste poslova.
Piše: Sanela Agačević
