Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Uveliko se pisalo, pričalo, polemisalo, lupetalo i svašta-alo oko Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu početkom ove godine. Sada je on duboko u backstage-u jer su na sceni novi igrači, Zakon o radu, Kolektivni ugovor, porez na dohodak. No, čeka on svoj povratak na scenu sa partnerom, Pravilnikom, što bi se moglo očekivati početkom ljeta.
Ne treba ga zaboraviti, naročito što se ne zna kakav će biti partner, pardon, Pravilnik. Kakva će pojašnjenja Zakona dati? Da li će pojašnjenja biti pojašnjenja ili će ostaviti nejasnoće da nas sve zajedno pate? Vidjećemo.

Šta se promijenilo u sistemu oporezivanja dobiti?

Svakakvih komentara sam se načitala, pa odlučih da napravim kratki presjek izmjena, odnosno, da skrenem pažnju na ono što sam uočila da se pogrešno tumači.

Dosta komentara je bilo u segmentu rashoda koje sistem poreza na dobit „ne priznaje“, u smislu da za njihov iznos uvećava osnovicu za porez na dobit. Tu se često, prvenstveno iz razloga nepoznavanja materije, miješaju kruške i jabuke.
Kada se kaže „porezno nepriznat rashod“, onda se misli na rashod koji postoji „u bilansima“, ali ga „država“ ne priznaje, pa ga u tom procesu „nepriznavanja“ oporezuje. Pokazaću to na konkretnom primjeru kasnije.

Prvo treba znati da se porezno nepriznati rashodi dijele u dvije kategorije: u cjelosti porezno nepriznati rashodi i preko određenog iznosa porezno nepriznati rashodi.

Neke kategorije u cjelosti porezno nepriznatih rashoda su:

  • troškovi postupka prinudne naplate javnih prihoda koji se plaćaju i obračunavaju prema poreznim propisima,
  • sudski troškovi vezani za sporove oko javnih prihoda bilo da ih je porezni obveznik stvarno snosio ili da su nadoknađeni,
  • novčane kazne koje izriče nadležni organ,
  • obračunati i plaćeni porez na dobit,
  • porez po odbitku koji je obračunat i plaćen na vlastiti teret isplatioca,
  • izdaci političkim strankama,
  • raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala,
  • rashodi na ime povećanje rezervi koje nisu predviđene ili su izvršene iznad dozvoljenog iznosa,
  • rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa načelom poslovanja pažnje dobrog privrednika.

Neke kategorije preko određenog iznosa porezno nepriznatih rashoda su:

  • Rashod po osnovu donacija za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe, a koje se daju pravnim licima koji nisu obveznici poreza na dobit ili fizičkim licima, priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% od ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje porez na dobit, što znači da su porezno nepriznati preko navedenih 3%,
  • Rashodi po osnovu sponzorstva koji proizilaze iz ugovora o sponzorstvu,  priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% od ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje porez na dobit, što takođe znači da su porezno nepriznati preko navedenih 3%.

Kako to izgleda u „matematici“?

Kada se računa porez na dobit, kreće se od dobiti (ili gubitka) iz Bilansa uspjeha.
Recimo da on iznosi 1.000 KM. I recimo da smo u toku godine dali donaciju političkoj stranci 2.000 KM i imali troškove sponzoriranja određene manifestacije u iznosu od 5.000 KM.
Da bi smo izračunali porez na dobit, potrebno je da znamo koliki je ukupan prihod, jer se izdatak za sponzorstvo „veže“ za 3% od ukupnog prihoda. Ukupan prihod je, pretpostavimo, 23.000 KM.
23.000 KM x 3% = 690 KM, mi smo sponzorirali 5.000 KM, što znači da je porezno nepriznat rashod 5.000 KM – 690 KM = 4.310 KM.

Sada računamo:
Dobit iz Bilansa uspjeha 1.000 KM
Donacija političkoj stranci + 2.000 KM
Troškovi sponzoriranja + 4.310 KM
Osnovica za porez na dobit (1.000 + 2.000 + 4.310) = 7.310 KM
Porez na dobit = 7.310 x 10% = 731 KM

U različitim kombinacijama, odnosno vrijednostima dobiti (ili gubitka) u Bilansu uspjeha, ukupnom prihodu, imaćemo i različite efekte na visinu poreza na dobit.

[box type=”info” align=”aligncenter” ]Ne može se reći da se na 3% izdataka za donaciju i sponzorstvo plaća porez na dobit, ili na 3% od dobiti, ili na 3% od ukupnog prihoda. Matematika nije tako jednostavna 🙂 Veoma često se griješi i kaže – plaća se porez na rashode koje Zakon o porezu ne priznaje. Greška!!! Može se desiti da ovo isto društvo za koje sam obračunala porez na dobit ima olakšicu, poticaj (o čemu u nastavku teksta) i da je obaveza za porez na dobit 0 KM.[/box]

 

Još jedna bitna izmjena u odnosu na dosadašnji Zakon jeste otpis potraživanja. Naime, ako se ne naplati određeno potraživanje, i želi se otpisati na teret rashoda, potrebno je da su ispunjeni sljedeći uslovi:

  • Da su otpisana potraživanja u predhodnom poreznom periodu bila uključena u prihode obveznika,
  • Ako imamo obavezu prema društvu od koga potražujemo i želimo otpisati potraživanje, onda to možemo učiniti samo „preko“ iznosa obaveze (npr. Potražujemo 10.000 KM, dugujemo 5.000 KM, porezno priznat rashod otpisa potraživanje je samo 5.000 KM, iako otpisujemo 10.00 KM),
  • Da potraživanja nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili
  • Da su otpisana potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom.

Značajnije promjene su se desile u segmentu poticaja. Ukinuti su dosadašnji poticaji i uvedeni novi. Ukinut se poticaj po osnovu izvoza. Ukinuto je oslobađanje plaćanja poreza na dobit za poslovne jedinice pravnih koja imaju sjedište u RS i BD.

Uvedeni su novi poticaji:

  • Umanjuje se obračunati porez na dobit za 30% iznosa u tekućoj godini, ukoliko izvrši investiranje u proizvodnu opremu koja povećaju svoju vrijednost za više od 50% u odnosu na predhodni porezni period. Pod investiranjem u proizvodnu opremu podrazumijeva se kupovina stalnih sredstava i to: postrojenja i opreme, ali ne i putničke automobile,
  • Umanjuje se obračunati porez na dobit za 50% iznosa u narednih pet godina, ukoliko započne investiranje, s tim da u prvoj godini investira 4 mil KM, a ukupno 20 mil KM u narednih pet godina. Pod investiranjem se podrazumijeva ulaganje u stalna sredstava i to: nekretnine, postrojenja i opremu, ali i stambene jedinice i putničke automobile,
  • Za zapošljavanje novih radnika, olakšica se računa u visini dvostrukog iznosa bruto plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenima ukoliko je trajanje ugovora o radu  najmanje na period od 12 mjeseci sa punim radnim vremenom i novoprimljeni zaposlenik nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezanog lica u prethodnih pet godina.

Novina je takođe da vlasnik kapitala ne može vršiti isplatu iz dobiti ako nije platio poreze i doprinose, i ako nije isplatio plaće zaposlenicima.

Ovo je kratki presjek oporezivanja dobiti, u stvari, jako kratki presjek jer je oporezivanje dobiti veoma kompleksna materija. Zakon o porezu na dobit, kao i svaki drugi zakon, pisan je tako da svaka riječ, svaki zarez, tačka, dvotačka i sve, apsolutno sve ima svoju svrhu. Pogrešno čitanje = pogrešno tumačenje. Nečitanje i komentarisanje = obmanjivanje čitalaca.
Moja iskustva sa zakonima su da poslije prvog čitanja dobijem samo okvir, drugo čitanje znam otprilike o čemu se radi, a tek nakon 10-tak čitanja i komentarisanja sa kolegama mogu reći da donekle razumijem zakon.

U svakom zakonu se koplja lome oko riječi i zareza, a pojanajmanje oko suštine i logike. Tu je ne treba tražiti. Na žalost.

Autor: Sanela Agačević
Fotografija preuzeta sa: www.freedigitalphotos.net