Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Ovih dana mi se često iz vokabulara izvuče riječ „senzibilitet“. I evo ga, opet sada.
Obično senzibilitet vežemo za čovjeka, ali ponekad, po uređenju i postavci, i država može biti – senzibilna. Ili malj od države. Kakva je ova naša?

[box type=”shadow” align=”alignright” ]Desile su se i još uvijek traju poplave, klizišta, ljudske tragedije od kojih se veže hiljade čvorova u želucu. Na scenu stupa humanost, ljudi pomažu jedni drugima, na način kako i koliko mogu. Bitno je da pomažu i da taj osjećaj postoji. Jako, jako bitno.[/box]

A država? Šta ona radi?

Pa sad, teško je zamisliti toliki ušminkani birokratski aparat na humanitarnom djelu, ali postoje: službe, odjeli, zakoni, odluke, … Sve to postoji predviđeno i regulisano i u slučaju elementarnih nepogoda. Mene je u svemo ovome istovremeno zagolicalo i zabolilo nekoliko stvari:

  • Postoje li propisi koji regulišu kako postupati u slučaju prirodnih i drugih nesreća?
  • Plaća li se porez na robu koja je donira?
  • Postoje li robne rezerve i ako da – kolike su i od čega se sastoje?

Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u FBiH

Postoji Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBIH”, 39/03, 22/06 i 43/10). Postoji i Uputstvo o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu  od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBiH”, br. 81/08).

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Znači, mi PLAĆAMO posebnu naknadu svaki mjesec i taj novac se TREBA i MORA koristiti za slučajeve prirodnih i drugih nesreća. Na žalost, trenutno je na našim pristorima prirodna nesreća kakvu ne pamtimo odavno, ALI, ja ne vidim taj novac. Ja ga ne osjetim u svim aktivnostima koje se dešavaju. Ja vidim LJUDE koji jedni drugima pomažu, rizikuju živote, daju vlastiti novac, stvari, stanove, kuće, … Ja ne vidim da DRŽAVA obavlja ono za što se gore pomenutim Zakonom obavezala. [/box]

Samo neki segmenti Zakona:

Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvata: programiranje, planiranje, organiziranje, obučavanje i osposobljavanje, provođenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Poslovi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća su od općeg interesa za Federaciju.
Prirodne nepogode podrazumijevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplava, visoki snijeg i snježni nanosi, olujni ili orkanski vjetar, gräd, prolom oblaka, klizište, suša, hladnoća, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti.
Federacija osigurava izgradnju jedinstvene organizacije zaštite i spašavanja na teritoriji Federacije, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, …
Nadležni organi Federacije putem nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i neposredno, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije, ostvaruju međunarodnu suradnju radi provođenja zaštite od prirodnih i drugih nesreća, …
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donosi Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni program). (??????)

Sva pravna lica i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost i državni organi svih nivoa vlasti u Federaciji dužni su plaćati posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5 % od osnovice koju čine isplaćene netoplaće zaposlenika u radnom odnosu i svih lica angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i povremenih poslova i po ugovoru o djelu.
Posebnu naknadu iz stava 1. ovog člana obračunava se i uplaćuje istovremeno sa isplatom plaće.
Za posebnu naknadu koji obveznik nije uplatio u propisanom roku plaća se kamata po stopi od 0,06 % dnevno za svaki dan zakašnjenja. Sredstva ostvarena po odredbama st. 1. do 3. ovog člana se vode se na posebnom transakcijskom računu budžeta Federacije, kantona i općine. Od evidentiranih sredstava iz stava 4. ovog člana, 15 % pripada Federaciji i služe isključivo za namjene iz člana 182. tač. 2. do 7; 25 % kantonu a 60 % općini u kojoj su ta sredstva ostvarena.

Prečišćeni tekst ovog Zakona se može naći na sljedećem  LINKU

Kao što maloprije rekoh, plaća se i posebna Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

[highlight]Poređenja radi, ili primjera radi, u 2012. godini je na ime ove naknade prikupljeno ukupno:
Posebna  naknada  za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto plaća – 23.748.786,12 KM
Posebna naknada  za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto primitaka po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada – 1.504.398,26 KM
Naknada za vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila – 134.706,13 KM
Naknada iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti za vatrogasne jedinice – 225.945,00 KM
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila – 104.454,58 KM
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti – 26.245,98 KM
UKUPNO – 25.744.536,07[/highlight]

Gdje je utrošen taj novac? Jako je lako dođi do prihodovne strane ovih i drugih naknada, one su transparentne, ali rashodovna strana ostaje nepoznanica. Nije lako pogoditi da rashodovnu stranu čine plaće i druga lična primanja, održavanje i sl. Sve ali samo ne ono što treba.

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Ovo nije mali novac. Pa dobro, iako nije transparentno izvještavanje o utrošku (kao ni mnogo drugih stvari) onda bi bilo logično da, kad već postoji ovakav Zakon i kad već postoji obaveza da se plaća posebna naknada da se taj novac „osjeti“ na terenu. Da se osjeti rad službi, od federalne do civilne zaštite na općinskom nivou.[/box]

Plaća li se porez na robu koja je donira?

Da, plaća se. PDV je tu nemilosrdan.
Svako pravno ili fizičko lice koje donira određenu količinu robe ili usluge, u obavezi je obračunati i platiti PDV.
Ja bi to nazvala oporezivanje humanosti. Oporezivanje ljudskosti. Nesenzibilitet države.

[box type=”shadow” align=”aligncenter” ]Znam već šta bi zakonodavci rekli. Koja je silna procedura da se Zakon izmjeni. Znam. A nije bila silna procedura da se neke druge stvari (isporuke snagama SFOR-a ili rad Međunarodnih organizacija) samo Instrukcijom koju potpiše Direktor Uprave za indirektno oporezivanje dobije nultu stopu PDV-a. ALI, oni su STRANCI. Ovo je domaća mala raja i to je ogromna razlika.[/box]

Gdje su nam robne rezerve?

Da me mama nije odgojila kako jeste, rekla bi gdje su.

Robne rezerve jednostavno – jedva da i postoje. Ono što i postoji, nedostatno je za ovakvu situaciju. Općinske robne rezerve se nekako dovijaju, u skladu sa budžetom, rashodovnom stranom i raspoloživim resursima koji se, za neke opštine, ne pomaknu od 10.000 – 15.000 KM godišnje. Šta može uopće značiti taj iznos u ovakvoj situaciji?

Federalni propis o robnim rezervama možete naći na ovom LINKU

Ono što je bitno da je predviđeno da se stalne robne rezerve formiraju za potrebe opskrbe:
1. u slucaju rata ili neposredne ratne opasnosti;
2. radi otklanjanja poremecaja u privredi prouzrokovanih vecim prirodnim elementarnim nepogodama ili drugim izvanrednim prilikama.

Ponosna sam što imam za prijatelje ljude koji na društvenim mrežama, prvenstveno Twitter-u i Facebook-u nesebično dijele informacije, organizuju akcije i pomažu. 

Znam da RS ima posebne propise koje uređuju ovu oblast, ali nisam mogla na netu naći iste. Sav tekst i poenta priče se odnosi na cijelu BiH, na NAS, na obične ljude i one sa druge strane – na državni aparat. 

Autor: Sanela Agačević