Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Ovih dana mi se često iz vokabulara izvuče riječ „senzibilitet“. I evo ga, opet sada.
Obično senzibilitet vežemo za čovjeka, ali ponekad, po uređenju i postavci, i država može biti – senzibilna. Ili malj od države. Kakva je ova naša?
Desile su se i još uvijek traju poplave, klizišta, ljudske tragedije od kojih se veže hiljade čvorova u želucu. Na scenu stupa humanost, ljudi pomažu jedni drugima, na način kako i koliko mogu. Bitno je da pomažu i da taj osjećaj postoji. Jako, jako bitno.

A država? Šta ona radi?

Pa sad, teško je zamisliti toliki ušminkani birokratski aparat na humanitarnom djelu, ali postoje: službe, odjeli, zakoni, odluke, … Sve to postoji predviđeno i regulisano i u slučaju elementarnih nepogoda. Mene je u svemo ovome istovremeno zagolicalo i zabolilo nekoliko stvari:

  • Postoje li propisi koji regulišu kako postupati u slučaju prirodnih i drugih nesreća?
  • Plaća li se porez na robu koja je donira?
  • Postoje li robne rezerve i ako da – kolike su i od čega se sastoje?

Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u FBiH

Postoji Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBIH”, 39/03, 22/06 i 43/10). Postoji i Uputstvo o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu  od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine FBiH”, br. 81/08).
Znači, mi PLAĆAMO posebnu naknadu svaki mjesec i taj novac se TREBA i MORA koristiti za slučajeve prirodnih i drugih nesreća. Na žalost, trenutno je na našim pristorima prirodna nesreća kakvu ne pamtimo odavno, ALI, ja ne vidim taj novac. Ja ga ne osjetim u svim aktivnostima koje se dešavaju. Ja vidim LJUDE koji jedni drugima pomažu, rizikuju živote, daju vlastiti novac, stvari, stanove, kuće, … Ja ne vidim da DRŽAVA obavlja ono za što se gore pomenutim Zakonom obavezala.

Samo neki segmenti Zakona:

Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća obuhvata: programiranje, planiranje, organiziranje, obučavanje i osposobljavanje, provođenje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća s ciljem sprečavanja opasnosti, smanjenja broja nesreća i žrtava, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Poslovi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća su od općeg interesa za Federaciju.
Prirodne nepogode podrazumijevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati kao što su: potres, poplava, visoki snijeg i snježni nanosi, olujni ili orkanski vjetar, gräd, prolom oblaka, klizište, suša, hladnoća, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti.
Federacija osigurava izgradnju jedinstvene organizacije zaštite i spašavanja na teritoriji Federacije, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, …
Nadležni organi Federacije putem nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i neposredno, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije, ostvaruju međunarodnu suradnju radi provođenja zaštite od prirodnih i drugih nesreća, …
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donosi Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni program). (??????)

Sva pravna lica i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost i državni organi svih nivoa vlasti u Federaciji dužni su plaćati posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5 % od osnovice koju čine isplaćene netoplaće zaposlenika u radnom odnosu i svih lica angažiranih po ugovoru o vršenju privremenih i povremenih poslova i po ugovoru o djelu.
Posebnu naknadu iz stava 1. ovog člana obračunava se i uplaćuje istovremeno sa isplatom plaće.
Za posebnu naknadu koji obveznik nije uplatio u propisanom roku plaća se kamata po stopi od 0,06 % dnevno za svaki dan zakašnjenja. Sredstva ostvarena po odredbama st. 1. do 3. ovog člana se vode se na posebnom transakcijskom računu budžeta Federacije, kantona i općine. Od evidentiranih sredstava iz stava 4. ovog člana, 15 % pripada Federaciji i služe isključivo za namjene iz člana 182. tač. 2. do 7; 25 % kantonu a 60 % općini u kojoj su ta sredstva ostvarena.
Prečišćeni tekst ovog Zakona se može naći na sljedećem  LINKU

Kao što maloprije rekoh, plaća se i posebna Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Poređenja radi, ili primjera radi, u 2012. godini je na ime ove naknade prikupljeno ukupno:
Posebna  naknada  za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto plaća – 23.748.786,12 KM
Posebna naknada  za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto primitaka po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada – 1.504.398,26 KM
Naknada za vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila – 134.706,13 KM
Naknada iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti za vatrogasne jedinice – 225.945,00 KM
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila – 104.454,58 KM
Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti – 26.245,98 KM
UKUPNO – 25.744.536,07

Gdje je utrošen taj novac? Jako je lako dođi do prihodovne strane ovih i drugih naknada, one su transparentne, ali rashodovna strana ostaje nepoznanica. Nije lako pogoditi da rashodovnu stranu čine plaće i druga lična primanja, održavanje i sl. Sve ali samo ne ono što treba.
Ovo nije mali novac. Pa dobro, iako nije transparentno izvještavanje o utrošku (kao ni mnogo drugih stvari) onda bi bilo logično da, kad već postoji ovakav Zakon i kad već postoji obaveza da se plaća posebna naknada da se taj novac „osjeti“ na terenu. Da se osjeti rad službi, od federalne do civilne zaštite na općinskom nivou.

 

Plaća li se porez na robu koja je donira?

Da, plaća se. PDV je tu nemilosrdan.
Svako pravno ili fizičko lice koje donira određenu količinu robe ili usluge, u obavezi je obračunati i platiti PDV.
Ja bi to nazvala oporezivanje humanosti. Oporezivanje ljudskosti. Nesenzibilitet države.

Znam već šta bi zakonodavci rekli. Koja je silna procedura da se Zakon izmjeni. Znam. A nije bila silna procedura da se neke druge stvari (isporuke snagama SFOR-a ili rad Međunarodnih organizacija) samo Instrukcijom koju potpiše Direktor Uprave za indirektno oporezivanje dobije nultu stopu PDV-a. ALI, oni su STRANCI. Ovo je domaća mala raja i to je ogromna razlika.[

Gdje su nam robne rezerve?

Da me mama nije odgojila kako jeste, rekla bi gdje su.
Robne rezerve jednostavno – jedva da i postoje. Ono što i postoji, nedostatno je za ovakvu situaciju. Općinske robne rezerve se nekako dovijaju, u skladu sa budžetom, rashodovnom stranom i raspoloživim resursima koji se, za neke opštine, ne pomaknu od 10.000 – 15.000 KM godišnje. Šta može uopće značiti taj iznos u ovakvoj situaciji?
Federalni propis o robnim rezervama možete naći na ovom LINKU

Ono što je bitno da je predviđeno da se stalne robne rezerve formiraju za potrebe opskrbe:
1. u slucaju rata ili neposredne ratne opasnosti;
2. radi otklanjanja poremecaja u privredi prouzrokovanih vecim prirodnim elementarnim nepogodama ili drugim izvanrednim prilikama.

Ponosna sam što imam za prijatelje ljude koji na društvenim mrežama, prvenstveno Twitter-u i Facebook-u nesebično dijele informacije, organizuju akcije i pomažu.
Znam da RS ima posebne propise koje uređuju ovu oblast, ali nisam mogla na netu naći iste. Sav tekst i poenta priče se odnosi na cijelu BiH, na NAS, na obične ljude i one sa druge strane – na državni aparat. 

Autor: Sanela Agačević