Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Djeca su radost svijeta. Bezbrižan dječiji osmijeh, razigranost, buka, pljaskanje po barama, trčkaranje i zvuk stopica je ukras bez kojeg bi sve imalo manje smisla. Kako neko može taj ukras da ukrade i da od te djece pravi prijevremena odrasle? Nit su odrasli, niti djeca, već nešto između, falično, ukradeni od djetinjstva, a nesposobni odrasti  u zdrave i zrele ljude.

Prvi put Svjetski dan borbe protiv dječijeg rada se obilježio 12. juna 2002. godine. U okviru obilježavanja tog dana poduzimaju se razne akcije s ciljem ukazivanje na ovu problematiku kojom je pogođeno oko 122 milijuna djece u dobi između 4 i 15 godina.

Milioni djevojčica i dječaka u cijelom svijetu su zaposleni, a više od polovice te djece izloženo je najgorim oblicima dječjeg rada. Toj djeci je uskraćeno adekvatno obrazovanje, zdravlje, i slobodno vrijeme. Djeca na prisilnom radu nemaju temeljna ljudska prava kao što su sloboda kretanja i izražavanja, fizički i psihički su zlostavljana, zaustavlja im se rast, emotivno su traumatizirana i u izolaciji te ne mogu pobjeći iz takve situacije.

Najčešće obavljaju poljoprivredne poslove s ostalim članovima obitelji, rade u tvornicama ili kao posluga u kućama. Rade bez plaće ili uz minimalnu plaću.. Rade iznad svojih fizičkih mogućnosti i ozbiljno uništavaju svoje zdravlje, sigurnost i razvoj.

U Bosni i Hercegovini je u okviru Zakona o radu predviđen i regulisan rad maloljetnih osoba.
Maloljetnik koji ima između 15 i 18 godina možže zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uslovom da od ovlašštenog ljekara ili nadležne zdravstene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opštu zdravstvenu sposobnost za rad.

Radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti dužže od 35 sati sedmično, dok je za punoljetne određeno na 40 sati sedmično. Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, kao ni noćni rad. Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu između 19,00 i 7,00 sati smatra se noćnim radom, dok je za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20,00 i 6,00 sati noćni rad.
Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike on je propisan u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godiššnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najdužže 30 radnih dana, dok maloljetni radnik ima pravo na godiššnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Maksimalni godišnji odmor nije ograničen za maloljetne radnike.

Maloljetnik ne možže da radi na naročito tešškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli šštetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov žživot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.
Maloljetni radnik, u cilju zašštite njegovog zdravlja i psihofizičkog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled
najmanje jednom u dvije godine. Trošškove ljekarskog pregleda snosi poslodavac.

U Bosni i Hercegovini je prisutan značajan broj djece koja prose, i koja se iskorištavaju na taj način od ranog djetinjstva, naročito u romskoj populaciji. Država, na žalost, ne poduzima ništa po ovom pitanju, i jedina briga o ovoj djeci se može naći u okviru projekata koje finansiraju međunarodne organizacije.


Fotografija preuzeta sa: www.ilo.org
Izvor: Zakon o radu (“Službene novine FBiH”, broj 62/15)

Pripremile: Sukejna Čaplja i Sanela Agačević