U svakom broju nekog uglednog menadžerskog časopisa, čitatelj je bombardovan brojnim pojmovima i frazama kao što su: Activity-Based Costing, Balanced Scorecard, Benchmarking, Customer Relationship Management, Core Competencies, Cathegory Management, Customer Retention, Customer Segmentation, Cycle Time Reduction, Merger Integration Teams, One-to-One Marketing, Pay-for Performance, Shareholder Value Analysis, Strategic Alliances, Supply Chain Integration, Viral Marketing, Virtual Teams…
Kaže poslovica da bez alata nema zanata. Menadžerska struka dinamično se i stalno mijenja. Zajedno s njom raste potreba za konsultantima i broj “alata” kojima se moderne poslovne vođe svakodnevno služe. Naravno, vođe moraju učiti, ovladavati novim znanjima te stalno biti u špici razvoja potrebnih vještina i najboljih alata na svom području. No, kako se snaći u poplavi ideja, metoda, pristupa i tehnika kojima nas stalno obasipaju konsultantske kuće, menadžerski udžbenici i programi poslovnih škola? Kome će vođa vjerovati, kako će izabrati konsultante i čije će savjete slušati?
Kratkotrajni pomodni hirovi
Kao gostujući profesor u Los Angelesu, jednom sam dao zadatak svojim američkim studentima da urade analizu učestalosti korištenja članaka i knjiga koje sadrže pomodne menadžerske pojmove u informacijskom sistemu biblioteke. Cilj nam je bio proučiti period od deset godina i utvrditi koji su pojmovi bili popularni i koliko je dugo ta popularnost trajala. To bismo vidjeli prema broju posudbi knjiga i članaka o njima ili broju zahtjeva u bazama podataka od strane poslovnih ljudi, studenata, profesora i drugih korisnika informacijskog sistema UCLA koji je jedan od najboljih na svijetu.
Analiza je pokazala da većina pojmova predstavlja kratkotrajne pomodne hirove, nalik na glazbene hitove i filmove koji su u trendu. Neko vrijeme, mnoštvo korisnika čita članke na teme kao Reengineering, Balanced Scorecard ili Viral Marketing, ovisno o popularnosti pojmova u programima poslovnih škola, stručnim časopisima ili konsultantskoj praksi. Kad se pomodnost istroši, interes za “alat” splasne. U međuvremenu se pojavi čitav niz novih “alata”.
Jedno vrijeme svi će uvoditi ISO standarde, onda će se svi baviti projektima reinženjeringa. Neko vrijeme sve kompanije koje drže do sebe radit će iskaz vizije i misije, praćen strateškim planom, a godinu iza toga svi će se baviti planiranjem scenarija ili raditi analizu zadovoljstva kupaca.
Jedna od menadžerskih šala koje ponekad kruže Internetom počinje ovako: Kraj velikog stada ovaca, zaustavio se sportski automobil. Vozač reče pastiru: Kažem li vam tačan broj vaših ovaca, hoćete li mi dati jednu? Pastir se složi i došljak se preko mobilnog telefona spoji na internet te preko satelita ubrzo dobije traženu informaciju. Imate 342 ovce, reče pastiru, koji potvrdno klimne glavom. Dok je neznanac ukrcavao u auto svoju nagradu, pastir ga upita: Pogodim li vaše zanimanje, hoćete li mi vratiti ovcu? Vozač pristane. Vi ste menadžerski konsultant, reče pastir. Kako ste pogodili, začudi se vozač?! Prvo, rekli ste mi nešto što već znam, odgovori pastir. Drugo, skupo ste to naplatili. Treće, ništa ne znate o mom poslu jer ste mi uzeli psa.
Menadžerske mantre
Menadžersku je struku u svijetu, ali i kod nas, ulovila manija pomodnih alata i konsultantskih hitova. Poput muzičkih ili filmskih naslova, oni se smjenjuju brzinom marketinških kampanja, neko vrijeme traju, a onda, s promjenom mode, padnu u zaborav. Tek se manji broj alata trajno koristi te dugoročno vraća novac i energiju koji su u njega investirani. U međuvremenu, uz dobre konsultante, tržištem haraju “prodavači magle” koji su nanjušili pomodni trend, trljaju ruke zbog dobre potražnje, organiziraju radionice, seminare i predavanja, smješkaju se i broje zarađeni novac.
Savremeni su poslovni ljudi svakodnevno okruženi takvim alatima koje im neko nudi. Nazovimo ihmenadžerskim mantrama. Taj pojam kod Istočnjaka opisuje rečenice molitve u kojima je božanska mudrost i poruka. Mantra je ideja koja, ako se dovoljno dugo ponavlja, postaje dio nas. Kad je usvojena, mijenja naš stav prema sebi, svijetu, svom životu i okolini.
Uspjeh prodavača menadžerskih mantri s jedne strane ovisi o kvaliteti kampanja kojima se njihove priče prodaju poslovodnoj struci, a s druge strane o kompleksu inferiornosti koji mnogi današnji menadžeri dobro skrivaju iza agresivne i samopouzdane vanjštine.
Mudre vođe znaju da trebaju pomoć i da sami nikad nisu dovoljno pametni i stručni. No kako odoljeti menadžerskim mantrama i lažnim konsultantima te izabrati prave savjetnike, korisne izvore znanja i autoriteta?
Mantre su jedan problem savjetničke dileme, a drugi je rastuće i teško sagledivo tržište konsultantskih usluga. U oba se slučaja radi o teškoćama izbora u odgovoru na pitanja: Kome vjerovati, na koga se osloniti?
Poznato konsultantsko pravilo glasi: vanjskom ekspertu za istu ideju ili prijedlog vjerujemo dvaput više nego unutrašnjem ekspertu. Ono što kaže čovjek izvana, dvostruko je uvjerljivije nego ono što tvrdi čovjek iznutra. Ovo je pravilo glavni izvor dobrog života menadžerskih konsultanata.
Ne dajte se impresionirati
Glavni savjet vođi, vezan uz odnos prema konsultantima, ekspertima i popularizatorima menadžerskih mantri glasi: Ne dajte se impresionirati od stručnjaka! Oni često raspolažu s više informacija, ali ne i s više razuma. Njihove su glavne vrijednosti ugled kompanije iz koje dolaze i dobra upućenost u aktuelno stanje struke. Eksperti mogu biti, i često jesu, slabo upoznati s problemima realnog svijeta.
Strani eksperti i njihove konsultantske usluge, skupo su u proteklom desetljeću plaćani od naših preduzeća.
Iz razgovora s brojnim domaćim poslovnim vođama proizlazi da je dobar dio takvih aranžmana bio promašena investicija.
K nama obično dolazi “druga liga” neke konsultantske kuće. Njeni se eksperti teško snalaze u našem kulturnom okruženju. Prvo moraju učiti, a tek kad se prilagode na podneblje, mogu postati uistinu korisni.
Treba pažljivo birati prave izvore znanja. Samo najbolje je dovoljno dobro, kaže o tome jedna izreka. Vođa mora biti usmjeren vrhunskoj kvaliteti i učiti od najboljih. Pritom valja izbjegavati akademsko znanje koje nema veze s praksom. Treba izbjegavati pomodno usvajanje menadžerskih mantri. Ono što je u trendu uopšte ne mora biti pametno i korisno za vaš sistem.
Mudri vođa zna da organizacija, planovi, menadžerske teorije ili strategije ne postižu ništa. Stvari uspijevaju ili propadaju zbog ljudi.
Da bi postigao vrhunske rezultate, uspješni menadžer mora privući najbolje ljude k sebi, mora znati kome može vjerovati, mora iskoristiti unutarnji ljudski kapital, ali se, po potrebi, poslužiti i vanjskim izvorima znanja. Taj će posao biti znatno olakšan ako se prethodno jasno definše strategija preduzeća i njegovi ciljevi. Tada postaje jasnije kojim alatom se ima smisla poslužiti, a kojima ne. Jasna strategija i ciljevi pomoći će modernom poslovnom vođi da se odupre brojnim menadžerskim mantrama i lakše odabere najbolje iz ponude konsultantskih usluga koje su mu na raspolaganju.
