Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

U posljednjem periodu sam dobila dosta pitanja koja se odnose na “skidanje” sa evidencije Zavoda za zapošljavanje osoba koje imaju primanja iznad određenog iznosa, a po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom djelu i drugih samostalnih djelatnosti.

Neka od njih navodim u cjelosti:

Naime, u posljednje vrijeme se desilo to da je Biro za zapošljavanje dobilo spisak od Porezne uprave svih osoba koje su imale određene prihode u prvoj polovici 2014. godine i o tome obavještavaju sve osobe s tog spiska. Mene interesuje, jer sam i ja na tom spisku, da li me mogu “skinuti” s biroa jer sam 4 mjeseca bila na Ugovoru o djelu i jer mi je rečeno da moja naknada po tom ugovoru ne moze iznositi više od 25% prosječne plaće u FBiH.

Danas je stiglo rješenja o prestanku vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba. U istom rješenju navode da je po osnovu Ugovora o djelu za perioda od 1. januara – 30. juna ostvaren prihod od 5.000,00 KM, te da se u vezi sa navedenim prihodom briše sa evidencije nezaposlenih osoba. Zanima me da li po osnovu Ugovora o djelu ima pravo na zdravstveno osiguranje!?

Za sve ovo je “nadležan” Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koji je izmjenjen 06. 04. 2005. godine (Službene novine Federacije BiH, broj 22) kada je promijenio definiciju “nezaposlene osobe”.

Od tada, nezaposlena osoba je osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu a koja:
a) nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
b) nema registriran obrt;
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
d) nije uživalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
e) nije redovan učenik ili student;
f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu;
g) aktivno traži posao.
Osobe iz tačke a) i f) smatrat će se nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

I u tome “leži kvaka”. Znači, ukoliko lice koje je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nema zasnovan radni odnos, a ostvaruje prihod po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom djelu i dr. na mjesečnom nivou veći od 25% prosječne plaće u FBiH (otprilike 838 KM x 25% = 209,50 KM) automatski se “skida” ili “briše” sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, čime gubi, između ostalog, i pravo na zdravstveno osiguranje. Ovdje se pominje i prihod po osnovu dividendi i udjela u dobiti o čemu Porezna uprava nema evidenciju jer su ove isplate neoporezive i ne prijavljuju se!?!?

Više pitanja se otvara ovakvim postupcima, iako su oni predviđeni propisima, što niko ne spori.

Prvo – Zašto sada? Navedena izmjena Zakona je na snazi od maja 2005. godine, sistem poreza na dohodak od 2009. godine, a tek koncem 2014. godine su se Zavodi za zapošljavanje “sjetili” da ga počnu primjenjivati.

Drugo – Koliko lica koja su angažovana po osnovu Ugovora o djelu su upravo tako angažovana jer njihovi nalogodavci ne žele da sa njima zasnuju radni odnos? Zar nije trebalo “posjetiti” te nalogodavce, odnosno natjerati ih da postavnu poslodavci i prime u radni odnos lica koja plaćaju po osnovu Ugovora o djelu (recimo), jer je takav angažman jeftiniji? Na ovaj način se Zavod za zapošljavanje rasteretio, umjesto da na naprijed navedeni način utiče na povećanje prihoda u fondove zdravstva, PIO i samog Zavoda za zapošljavanje. Malo naopako, složićete se.

Treće – Ako fizičko lice bude brisano sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, gubi pravo na zdravstveno osiguranje. Šta je onda sa 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje koje se plaća prilikom isplate naknade po osnovu Ugovora o djelu? Ono je “solidarisanje” sa fondovima u smislu nadoknađivanja sredstava koja nedostaju na njihovo normalno (???) funkcionisanje. Ako se već fizičko lice “skida” sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, zašto mu se po osnovu tih 4% plaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje ne omogući zdravstvena zaštita?

Četvrto – Ako već to rade, logično bi bilo posmatrati kalendarsku godinu, a ne njen određen segment. Određeno lice može u prva tri mjeseca imati prihod po nekom od navedenih osnova npr. 1.000 KM i biti “brisan” sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, a narednih devet mjeseci nemati prihod. 1.000 KM / 3 mjeseca prelazi navedeni limit od 209,50 KM, ali 1.000 KM / 12 mjeseci je daleko ispod navedenog limita. Zar to nije diskriminacija, na određen način?

Peto –  Kao nezaposlena osoba je definisana i ona koja nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu (pod a) i te osobe i njihov prihod je takođe “vezan” za (u ovom momentu) za 209,50 KM. Međutim, za sada i do sada je Porezna uprava obavještavala Zavode za zapošljavanje samo o oporezivim naknadama, a to su Ugovor o djelu, Ugovor o autorskom djelu i dr. oporezive isplate. Isplate po osnovu dividendi, udjela u dobiti, i sl. nisu oporezive i o njima se Porezna uprava ne obavještava, jer nema zakonske obaveze. Fizička lica primaju neoporezive naknade po osnovu dividendi i udjela u dobiti na tekući račun (ili u gotovom novcu – jer su neoporezive) i tu se sva priča završava. Ovo predstavlja čistu diskriminaciju lica koja su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje jer će biti teško utvrditi koja su lica i koliko imala isplata po osnovu dividendi ili udjela u dobiti. Opet diskriminacija, u korist vlasnika pravnih lica i primaoca naknada koje nisu oporezive i o kojima Porezna uprava nema evidenciju.

U posljednje vrijeme, kada god pišem o “domaćoj poreznoj problematici”, obično padne na pamet neka od pjesama Dubioze Kolektiv. Ovaj put je to “Kažu” sa albuma “Apsurdistan”.

 Sanela Agačević