Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Od 01.01.2009. godine u FBiH je na snazi Zakon o porezu na dohodak koji, između ostalog, obavezuje građane da na kraju svake poslovne godine prijave porez na dohodak.

Porezna uprava Federacije BiH je početkom februara ove godine na svojoj web stranici postavila obavještenje o obveznicima i rokovima podnošenja godišnjih poreznih prijava građana, koje možete naći na linku http://www.pufbih.ba/ba/info/novosti/item/371-rokovi-za-podnosenje-poreznih-prijava-u-2012-godini.

Dodatno pojašnjenje i sami obrasci prijave su takođe dostupni na pomenutoj web stranici. Obrazac za prijavu poreza na dohodak se zove Godišnja prijava poreza na dobodak (Obrazac GPD – 1051), a rok za prijavu je 31. mart 2012. godine.


Šta građani treba da znaju?
Za građane je bitno da znaju da je prijava poreza na dohodak njihova OBAVEZA, ali i PRAVO pomoću kojeg ostvaruju određene olakšice. U tom smislu treba razlikovati dvije grupe građana: prvi su oni građani koji MORAJU podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, a drugi su oni koji NE MORAJU, ali kojima ODGOVARA da je podnesu, jer njome ostvaruju svoja PRAVA.
Prva grupa – oni koji MORAJU su svi građani koji su u toku prethodne godine (01.01.-31.12.2011. godine) primili oporezivu naknadu iz dva i više izvora. Na primjer, građanin koji je primao plaću svakog mjeseca i pored toga je u toku godine jednom ili više puta primio naknadu za neko djelo, autorsko djelo, ili kao član nekog Upravnog ili Nadzornog odbora. U ovom slučaju se, svidjelo se to nekome ili ne, MORA predati prijava poreza na dohodak, pa čak i u slučaju kada se i ne mora dodatno platiti porez.

Druga grupa su građani kojima ODGOVARA da podnesu godišnju prijavu jer time ostvaruju svoja PRAVA i zakonom predviđene olakšice (npr. povrat poreza ili prenos više plaćenog poreza u narednu godinu). Prosječan građanin se na pomen „povrata poreza“ nasmije i odmahne rukom, međutim, to je PRAVO svakog građanina, i ako je kao takvo predviđeno zakonom (kojim je predviđeno i plaćanje poreza), nema razloga da građanin to pravo ne ostvari. Na primjer, građanin je u toku godine primao plaću svakog mjeseca, ali njegov poslodavac (firma u kojoj je zaposlen) nije iskoristila sve odbitke u toku godine, čime mu je više umanjila plaću. U tom slučaju građanin podnošenjem prijave ostvaruje pravo na povrat, ili na prenos više plaćenog poreza u narednu godinu. Pored toga, olakšice koje previđa zakon se odnose na sljedeće:

– građani koji su u toku prošle godine plaćali kamatu na stambeni kredit koji su uzeli radi kupovine ili izgradnje odgovarajućeg stana kojim rješavaju svoj stambeni problem, plaćenu kamatu mogu koristiti kao olakšicu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak;
– građani koji su u toku prošle godine plaćali zdravstvene usluge, nabavku lijekova registrovanih u FBiH prema receptu izdatom od ovlaštene zdravstvene ustanove i nabavku ortopedskih pomagala i protetičkih nadomjestaka u FBiH, za sebe i članove uže porodice koje izdržava, pod uslovom da ti troškovi nisu podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nisu finansirani iz donacija ili od poslodavca, plaćene navedene usluge mogu koristiti kao olakšicu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak;

Ono što je bitno da svaki građanin zna jeste značaj Porezne kartice i visine odbitaka koji mu se uzimaju u obzir prilikom obračuna plaće.
Uslov da građanin uopće ima obaveze i prava po osnovu Zakona o porezu na dohodak jeste posjedovanje Porezne kartice. Nju svaki građanin koji je u redovnom radnom odnosu (čitaj: kojeg je poslodavac prijavio) mora imati, izdaje je Porezna uprava na zahtjev građanina – zaposlenika i u njoj se navode poreski odbici.
E sad, šta su poreski odbici? Poreski odbici su ono što omogućava građaninu – zaposleniku da na zakonit način plati manje poreza na dohodak i za iznos manje plaćenog poreza na dohodak dobije veću plaću. Svaki zaposlenik sâmim posjedovanjem Poreske kartice ima 300 KM mjesečno poreskog odbitka x 12 mjeseci = 3.600 KM osnovnih ličnih odbitaka na godišnjem nivou. Pored njih, svaki zaposlenik – građanin ima pravo da prijavi izdržavanog bračnog druga (+ 150 KM ličnog odbitka), prvo dijete (+ 150 KM ličnog odbitka), drugo dijete (+ 210 KM ličnog odbitka), treće i svako slijeće dijete (+270 KM), druge izdržavane članove porodice (+ 90 KM ličnog odbitka) i vlastitu ili invalidnost idražavanog člana porodice (+ 90 KM ličnog odbitka).
Na primjer, ako je ugovorena plaća 600,00 KM, a zaposlenik izdržava prvo dijete, onda će plaćati porez na dohodak u iznosu od 15 KM na osnovicu 150 KM (plaća 600 – osnovni lični odbitak 300 – odbitak za izdržavano prvo dijete 150 = 150 x 10% = 15 KM), pri čemu je njegova plaća 585 KM (ugovorena plaća 600 – porez na dohodak 15 KM). Kada bi imao još izdržavanog bračnog druga na poreznoj kartici, ne bi plaćao uopšte porez na dohodak i plaća bi mu bila jednaka ugovorenoj – 600 KM, gdje se vidi značaj prijave svih odbitaka na koje zaposlenik ima pravo u Poreznoj kartici.

I na kraju – nekoliko korisnih „pravila“:
– možete podnositi prijavu poreza na dohodak i ostvarivati pravo povrata samo ukoliko imate Poreznu karticu izdatu od strane Porezne uprave;
– sve olakšice morate dokumentovati;
– možete vratiti samo onoliko poreza koliko ste i platili, u najboljem slučaju;
– nepravilnosti prilikom obračuna poreza na dohodak i primjene poreskih odbitaka možete „ispraviti“ podnošenjem prijave poreza na dohodak;
– na kraju godine tražite od poslodavca obrazac GIP (to je njegova zakonska obaveza), u njemu vidite da li je i koliko poreza i doprinosa platio, a on je vama osnova za popunjavanje prijave poreza na dohodak;
– ugovarajte plaću u kojoj je sadržan porez na dohodak;