Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Prema važećim propisima možete angažovati nekoga da vam uradi neko „djelo“, neki zaokružen posao, odnosno rad koji će trajati neko određeno vrijeme. Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

U slučaju da vam vam se na vratima pojavi inspekcija rada, inspektori  neće prihvaćati ono što ste napisali u ugovoru nego će gledati isključivo stvarnu prirodu posla za koju je angažovano fizičko lice. Ukoliko pak utvrde da je to rad za koji je predviđeno radno mjesti, odnosno, da je rad iz djelatnosti poslodavca, a ne “djelo” (u smislu Zakona o obligacionim odnosima, koji ga reguliše) mogu vas kazniti za zapošljavanje na „crno“. U tom slučaju, morat će platiti sve poreze i doprinose koji se plaćaju kada zaposlite radnika u radni odnos.

Kod ugovora o djelu radi se o potpisivanju ugovora radi obavljanja konkretnog posla, npr. po ugovoru o djelu možete angažovati čistačicu da vam nešto očisti, majstora da vam nešto popravi, možete angažovati nekoga da vam okreči poslovni prostor  i sl.

Na primjer, trebate znati da ukoliko se bavite ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću i imate potrebu za radnicima na kraći vremenski period npr. zbog održavanja sajmova, potrebe za dodatnim konobarima za vikend itd., onda je u takvim slučajevima stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može potpisati ugovor o djelu, jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

Dakle, ako se poveća obim posla ili treba da se zamijeni odsutni radnik ne može se potpisati ugovor o djelu za obavljanje tih poslova i u tom slučaju jedino riješenje je potpisati ugovor o radu na određeno vrijeme. 

Karakteristike ugovora o djelu:

Regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima;
Njime se angažuje fizičko lice, van radnog odnosa (nema penzijskog “staža”), da obavi određen, konkretan posao, koji se može okarakterisati kao – djelo;
Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici niti ima ulogu Porezna kartica;
Osnovica poreza na dohodak se paušalno umanjuje za proznate troškove u visini 20% prihoda;
Rezidenti nemaju mogućnost umanjenja za troškove 20%;
Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice, prevoz, smještaj i sl.), jer  se i to smatra djelom naknade;
Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje  i 6% za PIO/MIO;
Kod isplate nerezidentim nema doprinosa (ni  4% ni 6%)
Isplatitelj na svoj teret plaća 0,5% Naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i Opštu vodnu naknadu (obje na neto isplatu) pa i na isplatu nerezidentima;
Porez na dohodak se plaća po stopi od 10%;

 Kakva je “matematika” obračuna isplate po osnovu Ugovora o djelu?

“Matematika” u osnovi zavisi od toga kako je ugovorena naknada. Može biti u bruto ili u neto iznosu.
Ako je ugovorena u bruto iznosu, tada se na teret primaoca (angažovanog fizičkog lica) plaćaju doprinos za zdravstvenoosiguranje 4% i porez na dohodak 10%, što znači da će to fizičko lice dobiti manji iznos od ugovorenog (bruto) iznosa.
Sa druge strane (što je češći, pa i logičniji način ugovaranja), može se regulisati naknada kao neto iznos, tj. ugovori se iznos koji će se isplatiti na tekući račun angažovanog fizičkog lica. Tada svi doprinosi, porez na dohodak i naknade praktično “padaju” na teret isplatioca.

Primjer 1.

Ugovoren je bruto iznos naknade po Ugovoru o djelu 2.000,00 KM.
1. Bruto iznos – 2.000,00 KM
2. Priznati rashodi (1x 20%) – 400,00 KM
3. Osnovica za obračun  (1 – 2) – 1.600,00 KM
4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 96,00 KM
5. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 64,00 KM
6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 1.536,00 KM
7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 153,60 KM
8. Iznos za uplatu   (1 – 5 – 7) – 1.782,40 KM

Iz navedenog primjera možemo vidjeti da se bruto iznos naknade sastoji od iznosa za isplatu,  poreza na dohodak i doprinosa za zdravstveno osiguranje (4%), bez doprinosa za PIO/MIO (6%).

Predhodni primjer se odnosi na ugovore o djelu u kojima je ugovoren bruto iznos naknade. Međutim ukoliko je ugovoreni iznos za isplatu neto onda se bruto iznos računa množenjem neto sa  koeficijentom 1,12208.

Primjer 2.

Ugovoren je neto iznos naknade po osnovu Ugovora o djelu 1.000,00 KM.
Bruto iznos naknade je 1.122,08KM (1.000 x 1,12208).
1. Bruto iznos- 1.122,08 KM
2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 224,42 KM
3. Osnovica za obračun  (2 – 1) – 897,66 KM
4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 53,86 KM
5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 35,91 KM
6 .Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 861,75 KM
7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 86,17 KM
8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 .000,00 KM

Primjer 3.

Ugovoren je neto iznos 1.000,00 KM i isplaćena je naknada za putne troškove 100,00 KM.
Bruto iznos  naknade je    1234,29  = (1.000,00 KM + 100,00 KM) x 1,12208
1. Bruto iznos – 1.234,29 KM
2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 246,86 KM
3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 987,43 KM
4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 59,24 KM
5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 39,50 KM
6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 947,93 KM
7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 94,79 KM
8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 100,00 KM

Treba znati da ugovor o djelu nije radni odnos, već posao koji se odrađuje za naručioca radova, a za koji on isplaćuje novčanu naknadu. U takvim slučajevima se nemaju ista prava kao u radnom odnosu (topli obrok, godišnji odmor, regres, …). Dakle, ne radi se o radnom odnosu i ovdje naručitelj nije u ulozi poslodavca, a izvođač rada nije u ulozi zaposlenika što bitno razdvaja ovu vrstu ugovora od ugovora o radu. Dakle, izvođač djela potpuno je samostalan  i ni u čemu ne zavisi od naručitelja. Jedino naručilac može nadzirati izvođača radova ukoliko to priroda posla zahtjeva, a izvođač radova mora da mu to obezbijedi.

Još jedna bitna karakteristika ovog vida angažmana jeste da je Zakon o obligacionim odnosima predvidio da se poslovi ugovoreni na ovakav način mogu obavljati bilo gdje: na terenu, u mjestu prebivališta izvršioca, na nekom trećem mjestu i sl.

A šta kada se angažuje nerezident?

U predhodnim primjerima smo naveli  kako se obaračunava naknada ukoliko je potpisan ugovor sa rezidentima.
Rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu.
Kriterij za određivanje rezidenta je prostor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. S druge strane  nerezident je fizičko lice sa stalnim prebivalištem u inostanstvu odnosno pravno lice tj. firma koja je registrovana u inostranstvu. Prema važećim zakonskim propisima fizičko lice koje više od godinu dana boravi van zemlje smatra se nerezidentom.

Prema zakonu o porezu na dohodak rezidentom Federacije  smatra se fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na teritoriji Federacije,
2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.

Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana.

Znači, fizičko lice koje ima prebivalište u Banja Luci, Brčkom, Zagrebu ili Beču, je u FBiH nerezident, u slučaju da ga angažuje naručilac koji ima sjedište, npr. u Sarajevu. Razlog ovakvog “tretmana” lica koja imaju prebivalište u Banja Luci i Brčkom (slučajan odabir gradova, bitno je da se radi o gradovima u RS i BD, a ne u FBiH) jeste što RS i BD takođe imaju “svoje” propise o oporezivanju dohotka, tj. ovakvih primanja. 

Sada ćemo navesti primjer kao se obračunava naknada kada se potpiše Ugovor o djelu sa nerezidentom.

 Primjer 4.

Ugovoren je bruto iznos naknade nerezidentu 2.000,00 KM.
1. Bruto iznos nakanade – 2.000,00 KM
2. Porez na dohodak (1 x 10%) – 200,00KM
3. Iznos za isplatu (1 – 2) – 1 800,00 KM

Kao što smo i rekli, kada se angažuje nerezident, nema mogućnosti umanjenja osnovice za priznate rashode (20%), niti se obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO osiguranje (6%).
U sljedećem nastavku ćemo pojasniti oporezivanje Ugovora o autorskom djelu.

Pripremile: Edna Bašić i Sanela Agačević