Kako kaskamo za mnogim „pametnim“ stvarima, tako kaskamo i za uvođenjem masovnije prodaje putem interneta. Nekako stidljivo se javljaju portali poput pik.ba, interliber.com i drugi koji omogućavaju online prodaju. Jasno je da smo „so far away“ od nedostižnih eBay i Amazon portala, ali je sigurno da bi mogli puno bolje.
Još uvijek „u nas“ preovaladava filozofija „tradicionalnog“ kupca i prodavca, što je za neke vrste trgovine opravdano (npr. ne možemo hljeb ili burek kupovati online), ali ne treba zanemariti značajnu prednost za druge vrste i oblike prodaja (nekretnine, knjige, nakit, odjeća, razne usluge,…).
Da se malo podsjetimo, prvi proizvod koji se počeo prodavati putem Interneta bila je knjiga, a kompanija koja je među prvima, još 1996. godine počela prodavati knjige online je Amazon.com.
Danas je kupovina jednostavno moguća – klikom.
Trgovina putem interneta ili e-trgovina u svijetu sve više potiskuje tradicionalni način trgovanja, jer pruža drugačiju šansu i nove prilike na puno širem tržištu. Doduše, sama „priroda“ interneta znači i veliku konkurenciju, ali isto tako i puno veće mogućnosti poslovanja sa kupcima bez obzira gdje se oni nalazili u svijetu. Prednosti online prodaje su brojne: cijeli svijet je tržište, troškovi poslovanja su znatno niži, brzo i jeftino ostvarenje narudžbi, ušteda vremena, fleksibilnost u poslovanju, klizno radno vrijeme, …
Sa druge strane, postoji i rizik, a najveći je zloupotreba podataka, naročito o kreditnim karticama kupaca, s obzirom da je kartično plaćanje najzastupljenije u ovom obliku trgovine.
Samo malo suhoparnosti, čisto da se nabroje propisi koji regulišu online prodaju, ili je se barem malo dotiču:
- Zakon o unutrašnjoj trgovini („Sl. novine FBiH“, broj 40/10)
- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/06)
- Pravilnik o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine („Sl. novine FBiH“, br. 12/05, 60/05 i 15/08)
- Uputstvo o formi i sadržaju izjave da prodajni objekat ispunjava zakonom propisane uslove za obavljanje trgovačke djelatnosti („Sl. novine FBiH“, broj 64/10)
- Zakon o zaštiti potrošača u BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj 25/06)
- Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu (“Službeni glasnik BiH”, broj 88/07)
Šta je prodavnica na internetu?
Prodavnica na internetu ili e-trgovina je djelatnost koja se obavlja bez fizičkog kontakta kupca i prodavca.
To je trgovina u koju kupci ne ulaze na njena vrata, već dolaze na njen „izlog“ koji je postavljen na internetu, na web stranici prodavca, gdje se roba „pregleda“ i odabire slikom, opisom ili na upit, ali bez fizičkog kontakta sa njom.
Komunikacija između kupca i prodavca se vrši putem web stranice, koja bi trebala da bude jednostavna i pregledna. Na web stranici trgovac „izlaže“ ono što prodaje (pojašnjeno fotografijom, klipovima i sl.) sa navođenjem osnovnih karakteristika.
Obavezno je istaknuti cijene u KM, zatim navesti osnovne karakteristike onoga što se prodaje, uslove prodaje, plaćanja i ostalo što je bitno za kupca, ali i prodavca.
U ovom „koraku“ do izražaja dolazi kvalitet izrade web stranice sa koje se vrši prodaja, što se ogleda kroz jednostavnost pristupa informacijama, jednostavnost snalaženja, kvalitet fotografija koje govore o predmetu prodaje i dr. Komplikovano kretanje u web shopu može odbiti kupca, bez obzira na obezbjeđenje visokog kvaliteta predmeta prodaje ili povoljne cijene.
Ko se može baviti e-trgovinom?
Svako ko se registruje za tu djelatnost, a to mogu biti:
- pravna lica (preduzeća, privredna društva), registrovana kod nadležnog kantonalnog suda;
- fizička lica (samostalne trgovačke radnje i obrti), registrovani kod nadležnog općinskog organa;
Za početak, pored registracije pravnog ili fizičkog lica kod nadležnog organa, bitan je odabir ispravne šifre djelatnosti.
Obavljanje trgovine putem interneta je Odlukom o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010 svrstano u područje G – Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, grana 47.9 Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica i razred 47.91 – Trgovina na malo preko pošte ili interneta.
Ukoliko pravno ili fizičko lice obavlja e-trgovinu na vlastitoj web stranici, i pri tome se bavi informacijskim uslužnim djelatnostima, takva djelatnost je razvrstana u granu 63.1 Obrada podataka, usluge hostinga i djelatnosti povezane sa njima; internetski portali, razred 63.11 Obrada podataka, usluge hostinga i djelatnosti povezane sa njima i 63.12 Internetski portali.
Kako izgleda knjigovodstvo e-trgovine?
Propisima o trgovini je predviđeno zaduženje e-trgovine kao da se radi o „klasičnoj“ trgovini.
Trgovac može organizovati e-trgovinu kao dodatan način prodaje, pored „klasične“ trgovine, pri čemu se zaliha robe nalazi u „klasičnoj“ prodavnici, i u jednoj trgovačkoj knjizi (nema potrebe voditi dvije trgovačke knjige na malo).
Druga varijanta je da trgovac prodaju vrši samo preko interneta, pri čemu ima zalihe robe koju nudi i (opet) jednu trgovačku knjigu na malo. Praktično, trgovac ne vrši prodaju putem „klasične“ prodavnice, svu komunikaciju obavlja putem interneta, a prostor mu služi samo za fizičko odlaganje i skladištenje robe koja je predmet prodaje (ako uopšte i ima zalihe).
Međutim, najčešće trgovac nema zalihe robe, već samo posreduje između prodavaca (takođe na internetu) i kupaca.
Trgovačke knjige na malo se vode na osnovu maloprodajnih kalkulacija koje se rade na identičan način kao i za „klasičnu“ trgovinu, i fiskalnih računa o prodaji. Što je apsurdno, govorimo o trgovini putem interneta, elektronskom paćanju, a trgovačke knjige za sve, pa i za ovu vrstu djelatnosti se moraju voditi ručno. Propisi o trgovini iz perioda ‘90 su omogućavali vođenje trgovačke knjige elektronski, a sada – više od dvadeset godina poslije – samo ručno.
e-trgovina takođe mora imati posebne interne akte, a to su Pravila o formiranju cijena robe i Pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl.), koja će učiniti dostupnim kupcu na web stranici.
e-trgovina u propisima o zaštiti potrošača
Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini je posebnu pažnju posvetio “prodaji na osnovu ugovora na daljinu“, što predstavlja internet prodaju.
Ugovor o prodaji na daljinu je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, organizovanu od trgovca putem nekog „sredstva za prodaju na daljinu“, a zaključuje se između trgovca i potrošača. U ovom slučaju „sredstvo za prodaju na daljinu“ je internet.
Svaki trgovac koji se bavi prodajom putem interneta posebno treba obratiti pažnju na zaštitu potrošača, jer se „dobar dio“ ovog Zakona odnosi upravo na internet prodaju (tj. prodaju na daljinu).
PayPal i plaćanje putem interneta
PayPal je kalifornijska kompanija čiji su počeci uspostavljeni negdje krajem 1999. godine.
Nakon različitih problema, danas je PayPal uspješna poslovna priča, od 2002. godine u vlasništvu kompanije eBay, prisutan na gotovo svim tržištima svijeta sa više od 100 miliona aktivnih računa i 700 miliona dolara godišnjeg prihoda.
PayPal omogućava da se uplate i novčani prenosi u potpunosti obavljaju putem interneta. Međutim, kada treba precizno definisati uslugu koju oni pružaju, onda stvari nisu tako jednostavne.
U stvarnom životu možemo naći čitav niz definicija što je to PayPal, a odgovori su: internetski servis, banka, internetska banka, servis elektroničkog plaćanja, web-aplikacija, e-Commerce, servis za transfer novca, servis za on-line naplatu roba i usluga itd.
Korištenje PayPal servisa omogućava pretvaranje novca sa kreditne kartice ili bankovnog računa u elektronički novac te slanje istoga telekomunikacijskim putem firmama ili fizičkim licima.
On se, u stvari, oslanja na postojeću infrastrukturu banaka i kreditnih kartica i njegova upotreba je relativno jednostavna.
Osim PayPala, postoje još neki servisi za internetsko plaćanja poput Moneybookersa, Koboa, Safepaya i 2CO, no njihov je doseg još uvijek prilično ograničen, ponajviše zato što se ne mogu boriti s PayPal-om.
U Bosni i Hercegovini nema PayPal-a. U Srbiji ima od skora, što možete pročitati ovdje.
Uglavnom, moja iskustva sa kupovinom putem interneta, sa područja Bosne i Hercegovine su loša. Plaćanja su pouzećem, poštarina je skupa, a ponekad moram otići do pošte, čekati u redu, platiti račun za naručeno, … i tu se gubi ta „lakoća internet kupovine“.
Kupovine koje sam radila sa eBay su daleko jednostavnije i jeftinije, veoma često bez zaračunavanja troškova isporuke.
Bitno je reći da PayPal nudi zaštitu kupaca i prodavača u sklopu svojih „PayPal Buyer Protection Policy“ i „Seller Protection Policy“ pravila.
U tim pravilima zaštite ističe se da korisnik može poslati prigovor na transakciju unutar 45 dana od datuma izvršenja.
Iako PayPal garantuje svojim korisnicima stopostotnu sigurnost ako dođe do neautoriziranog pristupa korisnikovom korisničkom računu, iako se svake godine ulažu značajni iznosi novca na zaštitu podataka, ipak još uvijek postoje određeni problemi i mogućnosti prevare, pogotovo kod korištenja elektronske pošte i usmjeravanja na lažne PayPal web-stranice.
U slučaju da PayPal primijeti bilo koje sumnjive radnje, automatski zaključava korisnički račun dok osoba koja je pravi vlasnik računa ne obavi određene postupke kako bi dokazala da je stvarni vlasnik računa.
Autor bloga: Sanela Agačević
Izvori:
www. poslovni.hr
PayPal i plaćanje putem interneta, Dalibor GOLEŠ, dipl. oec. (časopis RriF Zagreb)
