Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Halal zadnjih godina postaje trend kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini i regionu. Slobodno možemo reći da je aktuelna utrka za dobivanjem halal certifikata do kojeg se može doći ako se ispune potrebni uslovi. Prema zvaničnim podacima Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH, sa početkom 2017. godine u BiH su certificirane 74 halal kompanije. Ovaj broj uključuje 66 proizvodnih kompanija, osam hotela i restorana.
Osim BiH pod kontrolom Agencije je 28 klijenata u Srbiji, Crnoj Gori i Litvaniji. Kompanije iz regiona koje su okončale proces halal certifciranja dolaze iz oblasti mesne industrije, industrije mlijeka, pekarske industrije, aditiva, stočne hrane i ugostiteljstva. Neki od vodećih brendova iz regiona su uspješno implementirali zahtjeve Halal standarda BAS 1049:2001.

KAKO DO HALALA?
Sve ove kompanije na tržište svakodnevno plasiraju 6.723 različita halal proizvoda, od čega je 4.659 proizvoda iz proizvodnih pogona u BiH.
Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH kaže kako se proces halal jednaka za sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu, obim i vrstu proizvodnje.
“Halal standard utvrđuje šta je halal – dozvoljeno, a šta haram – zabranjeno, te kako se kontrolira primjena ovih zahtjeva halala u proizvodnji. Standard ujedno definira da kompanija mora biti registrirana, poslovati u skladu sa zakonskim propisima, te imati uspostavljen sistem osiguranja higijenske i zdravstvene ispravnosti svojih proizvoda i upravljanja kvalitetom. Bez ispunjenja ovih preduvjeta nije moguće okončati proces halal certificiranja”, pojasnio je Sakić za poslovni portal Akta.ba.
Dio procesa certificiraja je kako kaže i obavezna edukacija zaposlenika koji trebaju znati šta je halal, koja je njihova uloga i kolika je njihova važnost u procesu proizvodnje. Potom se moraju provjeriti i kontinuirano pratiti sve ulazne sirovine i osigurati da u procesu proizvodnje ne dođe do oharamljenja proizvoda.
“Da bi proizvod od mesa bio halal nije dovoljno samo da ne sadrži svinjsko meso, nego i da su životinje hranjene biljnom hranom, bez primjesa animalnog porijekla poput koštanog brašna ili svinjske masti. Obavezna jei kontrola korištenja različitih energetskih dodataka u hrani za stoku i perad, vođenje evidencija o eventualnom liječenju i upotrebi antibiotika jer se mogu prenijeti na ljude. Kontrola halala u klaonicama uključuje provjeru da li je životinja zaklana na halal način i da li je poštovano vrijeme iskrvarenja. Pored ovoga, danas je u upotrebi veliki broj aditiva kao što je želatin, mono i digliceridi masnih kiselina, karminska crvena boja koji mogu biti svinjskog ili porijeklom od insekata, a koji se koriste u prehrambenoj industriji”, kaže Sakić.

HALAL U UGOSTITELJSTVU
S druge strane, imamo i halal u ugostiteljstvu koji je specifičan zbog broja varijacija koje ova djelatnost obuhvata, uključujući i značajne razlike u tipu i veličini objekata koji mogu biti, naprimjer pokretne ili male kiosk prodaje, individualni restorani, usluge keteringa, potom kuhinje i restorani u hotelima, te sve češće forme namjenskih prostora za posluživanje hrane u prodajnim centrima, takozvani “food court”.
Korištenje halal naziva i obilježavanje ugostiteljskih objekata kod nas je pojava novijeg datuma, a u svijetu je prisutna već dva-tri desetljeća sa prilično neujednačenim formama. Konfuzije sa halal obilježavanjem su manje-više bile povod da se prije 6-7 godina počne sa izradom vodiča i standarda koji imaju za cilj da urede ovu oblast i uspostave jedinstvene kriterije. Trenutni koncept halal označavanja ugostiteljstvo dijeli u dva segmenta, od kojih se pripremanje i posluživanje hrane certificira, a sve druge usluge koje su neposredno vezane za ugostiteljstvo se rangiraju. U to spadaju usluge smještaja, rekreacije, putovanja, uređenja turističkih destinacija i slično. Obaveza svakog certifikacijskog tijela je da na certifikatu jasno naznači šta je certificirano, da li je to samo hrana koja se priprema u vlastitoj kuhinji ili obuhvata i restorane, smještajne i druge prostore koji su gostima na raspolaganju.
Što se tiče pripremanja i posluživanja hrane, halal standard i vodiči za halal ugostiteljstvo slijede princip da sve što nije dopušteno, poput svinjetine ili alkohola, nikako ne smije dospjeti u halal hranu. U praksi to znači da u hranu koju je gost poručio i koja mu je servirana ni u jednoj fazi  pripreme nije korištena sirovina ili namirnica koja nije halal. Znači, u objektu čija je hrana halal certificirana gostima se može poslužiti samo hrana pripremljena od provjerenih i halal sastojaka.
“U javnosti se pojavljuje pitanje o služenju i pijenju alkohola u objektima koji u ponudi imaju halal hranu. Sasvim je logično da za takve objekte ne možemo reći da su halal hotel ili restoran, već samo hotel ili restoran koji poslužuje halal hranu. Mi u Agenciji, kao i kolege iz drugih zemalja, često se susrećemo s dilemom kako odgovoriti na zahtjeve ugostitelja koji su spremni ispuniti sve što je potrebno da bi hrana koju pripremaju i poslužuju u svojim objektima bila halal, ali nisu spremni prestati sa posluživanjem alkohola. Trenutno, mi prihvatamo takve zahtjeve i upoznajemo objekte sa obavezama koje moraju ispuniti. Na kraju mogu dobiti certifikat za ‘pripremanje i posluživanje halal hrane’, a ne za halal hotel ili halal restoran”, kaže Sakić, naglašavajući da bi neki objekat dobio oznaku halal hotel ili restoran potrebno je da svi sadržaji budu prilagođeni zahtjevima halala.

U posljednje vrijeme, prema njegovim riječima, od ukupno osam objekata koje je Agencija certificirala u BiH, šest objekata uopće nema alkohol u ponudi. Na listu ugostiteljskih objekata uskoro će biti uvršteni još neki objekti koji nemaju alkohol i u fazi su pripreme za halal certificiranje.
Agencija je izradila Vodič za certificiranje uslužnih djelatnosti koji detaljno precizira na koji način mora biti uspostavljen sistem primjene halal zahtjeva u svakom segmentu rada uključujući nabavu, prijem i skladištenje namirnica, te pripremu, čuvanje, dostavljanje i posluživanje hrane. Propisi obuhvataju cijeli lanac tako da od početka do kraja nema mogućnosti da se nedozvoljeni sastojci pomiješaju sa halal hranom. U vodičima za halal ugostiteljstvo predviđena je mogućnost da se u istom objektu pored halal hrane može posluživati i ona koja nije halal, odnosno obroci koji sadrže svinjsko meso ili je u pripremanju korišten alkohol.
“Ova mogućnost se tretira u formi izuzetka, kada nema druge mogućnosti i može se primjenjivati u područjima gdje je potražnja za halal hranom mala, a ipak se želi omogućiti gostima da mogu konzumirati hranu kada borave u određenim objektima. Takva vrsta halal ponude se označava terminom ‘halal friendly’ i podrazumijeva da osoblje u određenom objekatu zna šta je halal i da će  nastojati da vam pruži halal uslugu. U takvim slučajevima obavezno je primijeniti pravila o razdvajanju halala od ne-halala koji uključuje tri zahtjeva. Prvi je da sve sirovine, namirnice i dodaci od kojih se priprema halal obrok moraju imati halal porijeklo. Drugi je da radne površine, pribori i oprema za obavljanje halal usluge i prodaje halal proizvoda mogu se koristiti isključivo za halal hranu, te moraju biti odvojeni i po mogućnosti označeni ili vizuelno prepoznatljivi od opreme koja se koristi za druge svrhe. Treći zahtjev je da se mora spriječiti mogućnost da alkohol ili proizvodi koji sadrže alkohol dolaze u dodir ili miješaju sa halal proizvodima”, pojašnjava Sakić.

HALAL U PROIZVODNJI KOZMETIKE, NAMJEŠTAJA I DRUGIH PROIZVODA
U Bosni i Hercegovini nemamo primjera halal certificiranja ugostiteljskih objekata koji imaju halal i (ne)halal hranu, ali se u svijetu mogu naći slučajevi da isti objekat pored halala poslužuje i drugu hranu. Kako u takvim slučajevima objekat mora imati fizički odvojene kuhinje, pribor, posuđe, prostore i osoblje za pripremu i posluživanje halal hrane, to podrazumijeva ozbiljne tehničke i prostorne preduvjete i značajne finansijske izdatke.
“Imali smo priliku posjetiti pojedine objekte koji na redovnom meniju imaju hranu sa (ne)halal sastojcima, a iskazali su želju za halal certificiranjem. Nakon što su upoznati sa kriterijima ni jedan objekat nije to do sada uspješno okončao. Stoga možemo reći da je prema našim iskustvima i saznanjima ovo komplicirano za realizaciju i više je prisutno u teoriji nego u praksi. Za objekte koji ne ispunjavaju uvjete da dobiju halal certifikat za pripremanje i posluživanje halal hrane, ostaje mogućnost da dobiju ‘halal friendly’ certifikat i na taj način pokažu da razumiju i uvažavaju očekivanja gostiju i da im mogu pruiti uslugu spram trenutnih mogućnosti”, kaže Sakić.

Halal pored prehrambenih proizvoda podrazumijeva i druge proizvode (kozmetika, lijekovi, obuća,  odjeća, namještaj, sredstva za higijenu) i usluge ( logistika, turizam).
BiH ima velike mogućnosti za razvoj drugih halal proizvoda i usluga a naoričito u oblasti  turizma i farmaceutske industrije. Sakić kaže kako je jedan od brzorastućih trendova u svijetu halal kozmetika i predstavlja dobro tlo za razvoj poslovnih uspjeha.
Halal certificiranje omogućava kompanijama da učvrste svoju poziciju na domaćem tržištu, ali se pruža i mogućnost za izvoz na strana tržišta koja zahtijevaju halal certifikat.
Halal certifikat se izdanje na godinu dana, gdje se po isteku vrši njegovo produžavanje za godinu dana. U toku godine, najavljenim i nenajavljenim auditima, te analizama halal-proizvoda, Agencija vrši kontrolu i praćenje da li kompanija ispunjava odredbe i zahtjeve halal-standarda BAS 1049:2010.  Ukoliko neka certificirana kompanija prekrši zahtjeve Halal standarda, dolazi do oduzimanja i suspenzije halal certifikata, uz obavještavanje javnosti.
“Agencija ima na raspolaganju i niz zakonskih mjera koje se odnose na izricanje određenih sankcija, od kojih je prva suspenzija i oduzimanje certifikata, a potom zakonsko gonjenje. Za kompaniju bi to bila vrlo neugodna situacija jer smo uvjereni da bi to značilo gubljenje pozicije na tržištu uz vrlo neizvjesne mogućnosti oporavka. Ozbiljnim kompanijama to svakako nije u interesu, a na primjerima kompanija koje su pokušale manipulirati sa proizvodima, obmanjivati javnost i konzumente, vidljivo je da to vodi u okončanje poslovanja ili potpuno i nepovratno gubljenje tržišta. Moguće je kazati da su naši konzumenti vrlo tolerantni, vjeruju deklaraciji, pa čak i usmenoj tvrdnji. Međutim, kada se otkrije manipulacija ili obmana, tada često nema mogućnosti za popravni”, pojasnio je Sakić, naglašavajući kako je samoincijativno deklarisanje halal zabranjeno shodno Zakonu o zaštiti potrošača.
Na naše pitanje koliko košta izdavanje halal certifikata, kaže kako su naknade manje-više u rangu cijena za druge certifikate.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA HALAL INDUSTRIJA U BROJKAMA

Proizvođači hrane – 66 kompanija
Hoteli i restorani – 8 kompanija
Ukupno certificiranih – 74 kompanije
Ukupno – 4.659 proizvoda
Zaposleno – cca 8.000 ljudi u proizvodnji
Godišnji prihod proizvodnje hrane – cca 1,5 milijardi KM
(Vrijednost turističko-ugostiteljskih usluga nije uključena u prihode)

AGENCIJA ZA CERTIFICIRANJE HALAL KVALITETE U​ BiH
74 Kompanije u BiH
26 Kompanija u Srbiji
1 Kompanija u Crnoj Gori
1 Kompanija u Litvaniji
Ukupno 6.723 proizvoda

HALAL BAZAR
Agencija za halal certificiranje u BiH razvila je tokom 2016. godine aplikaciju za pametne mobilne uređaje “Halal bazar”  – svojevrstan vodič za kupce halal proizvoda i korisnike halal usluga.  Aplikacija je dostupna preko Google Play-a i omogućava kupcima i korisnicima da na jednom mjestu imaju podatke o svim halal certificiranim proizvodima i uslugama, za početak u BiH i regionu, a u narednom periodu će se aplikacija širiti na zemlje Evrope i svijeta. U aplikaciji halal proizvodi i proizvođači razvrstani su u sljedeće oblasti: aditivi, farmaceutski proizvodi, jaja i proizvoda od jaja, kolači, konditorski proizvodi, kozmetike i sredstva za ličnu higijenu, mlijeko i mliječni proizvodi, pak proizvodi, polugotova i gotova jela, šećer, sladoledi, snek proizvodi, so i začini, stočna hrana, ulja i masti, voće i povrće i njihovi proizvodi, voda, žitarice i proizvodi od žitarica.

Fotografija preuzeta sa: www.pixabay.com
Izvor: akta.ba
Pripremila: Sukejna Čaplja