Već neki period se mogu po medijima čuti različiti komentari na Zakon o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojen 19.03.2013. godine.
Po nekima je ovo potez kojim se stimuliše ekonomska djelatnost i rasterećuje privreda, pomaže da se „spasu“ radnici, a ne firme u kojima rade (???). Vlada (navodno) pokušava spasiti hiljade radnika da ne ostanu bez posla, međutim, sve to, najblaže rečeno, iritira redovne platiše javnih prihoda. Amnestiraju se neposlušni, a nabijaju rogovi poslušnima.
Prvi čovjek Porezne uprave FBiH Midhat Arifović je za Dnevni list dao sljedeće „pojašnjenje“: „Više od 90 % ukupnog duga se odnosi na doprinose za socijalno osiguranje, a na ime duga za zatezne kamate više od 300 miliona KM. Preduzeća Borac iz Travnika, Krivaja iz Zavidovića, Aida iz Tuzle, Agrokomerc iz Velike Kladuše su među najvećim dužnicima. Samo rudnici duguju više od 120 miliona maraka, a Javno preduzeće Željeznice FBiH ima više od 100 miliona maraka duga s pripadajućom zateznom kamatom. Dužnici su dali pod hipoteku zemljište, poslovne zgrade, namještaj, vozila, opremu, strojeve… koji se ne mogu prodati (???). To sada ne može niko riješiti, jer se niko time nije pokušao baviti (???). Tako se taj dug stalno gomilao, rastao je i iznos za zatezne kamate.“
Meni je u ovoj „priči“ o otpisu zateznih kamata nejasno nekoliko stvari:
Zašto se čekalo da se dugovi po osnovu javnih prihoda nagomilaju na milionske iznose, čime su postali „neplativi“ za VLASNIKA KAPITALA i “nenaplativi” za državu, jer su – preveliki?
Zašto Porezna uprava nije reagovala na vrijeme, kada su dugovi bili daleko manji i daleko lakše i plativi i naplativi?
Zašto se kaže da su dužnici dali pod hipoteku imovinu? Valjda je „država“ uzela tu imovinu kao „zakonsku hipoteku“?
Zašto se ne može prodati ta imovina koja je pod „zakonskom hipotekom“?
Zašto se niko time nije bavio?
Na sva ova pitanja, čak i ako uzmem u obzir „socijalnu osjetljivost“ Vlade i predstavnika Porezne uprave spram radnika preduzeća koji su najveći dužnici, najlogičniji su mi sljedeći odgovori:
Do sada se čekalo jer se čekalo da dugovi narastu i da zajedno sa zateznim kamatama postanu „državni“ problem u socijalnom smislu (pobogu, država se ovim zakonom bori da radnici ne ostanu bez posla), jer smo mi država problema.
Do sada se čekalo jer su “prioriteti” bili mali porezni obveznici od kojih je bilo lako naplatiti dug, kamatu i kaznu, i koji nisu vlasnici kapitala od „državnog značaja“. Bitno je da se radi.
Čekalo se da se ovaj zakon usvoji da bi se amnestirali „neposlušni“ porezni obveznici, sa izgovorom kupovine socijalnog mira, a suštinski zaštite nečijeg kapitala.
Šta se podrazumijeva pod otpisom zateznih kamata?
Ukoliko poreski obveznici dospjelih obaveza po osnovu javnih prihoda (porez, doprinosi) koje su evidentirane u Poreznoj upravi sa 31. 12. 2011. odnosno 31. 12. 2012. godine izmire glavni dug do 31. 12. 2013. godine, obaveze po osnovu zatezne kamate se otpisuju u cijelom iznosu.
Međutim, ako dužnici izmire gore opisani glavni dug do 30. juna 2014. godine, zatezna kamata će im biti otpisana u 50%-tnom iznosu.
Kako izgleda procedura otpisa zateznih kamata?
Da bi porezni obveznik ostvario ovo pravo, potrebno je da do 30. 06. 2013. godine podnese Zahtjev za otpis kamate (obrazac ZAOK) sa odgovarajućom dokumentacijom (evidencije o dugovanjima, uplate glavnog duga koji je u PU FBiH proknjižen kao uplata zatezne kamate itd).
Obradom podnesenog zahtjeva Porezna uprava konstatuje da je porezni obveznik uredno popunio obrazac ZAOK i dostavio potrebnu dokumentaciju.
Šta je sa preduzećima koja su ranije potpisala Sporazum sa Poreznom upravom o obročnom plaćanju poreznog duga?
Porezni obveznici koji žele koristiti mogućnost otpisa zatezne kamate po ovom osnovu, a sa Poreznom upravom imaju od ranije potpisan sporazum o produženom roku plaćanja obaveza (npr. na rate), ukoliko ne žele dalje koristiti tu mogućnosti, mogu pekinuti Sporazum, podnijeti obrazac ZAOK i na taj način umanjiti dug za zatezne kamate.
Šta je sa poreznim obveznicima koja vode upravni postupak (prvostepeni, drugostepeni, sudski) sa Poreznom upravom u vezi sa poreskim dugom?
Nije propisana mogućnost čekanja okončanja upravnog postupka koji vodi porezni obveznik, bez obzira na „nivo“ rješavanja spora. Ukoliko on želi da koristi mogućnost otpisa zatezne kamate u tom slučaju treba da odustane od daljeg vođenja upravnog postupka i podnese obrazac ZAOK za otpis kamate kao i svi drugi.
Poseban tretman rudnika uglja u FBiH i JP Željeznice FBiH
Rudnici uglja u FBiH i JP Željeznice FBiH po osnovu Zakona o finansijskoj konsolidaciji imaju poseban tretman u ovom zakonu.
Za razliku od svih drugih poreznih obveznika, za Rudnike uglja u FBiH i JP Željeznice FBiH, nakon podnošenja obrasca ZAOK, u cjelosti i automatski se otpisuje zatezna kamata, utvrđenih zakonima o finansijskoj konsolidaciji.
Zatezna kamata je u periodu kada je utvrđena uvećavala osnovicu poreza na dobit, a sada kada se otpisuje bi trebalo da je smanjuje. Da li će (država imati sluha)?
Pitanje kojim se niko posebno nije bavio. Zatezna kamata je rashod koji je u godini kada je nastao uvećao osnovicu za porez na dobit, čime je direktno i porez na dobit bio veći. To se u „poreznoj terminologiji“ zove porezno nepriznat rashod ili oporeziv rashod – „država“ ga ne priznaje kao takvog i oporezuje ga. E sada, kada preduzeću taj isti rashod zatezne kamate država „oprosti“, on postaje prihod (u njegovim bilansima) i bilo bi sasvim logično (ako logika ovdje postoji) da se sada ta kamata izuzme od oporezivanja, tj. da se za njen iznos smanji osnovica za porez na dobit. Da li će – vidjećemo.
Još par napomena…
Ne postoji mogućnost za parcijalno rješavanje problema, na način da se izmiri pola osnovnog duga, pa da se time stekne pravo na otpis pola zatezne kamate.
Takođe, nema mogućnosti zasebnog tretiranja poreskih dugova koji su nastali po dva ili više zapisnika i Rješenja Porezne uprave. Dug po osnovu javnih prihoda, čija se zatezna kamata u cjelosti ili 50% otpisuje, posmatra se cjelovito.
Autor: Sanela Agačević
Izvor: www.pufbih.ba
