Branilaca Bosne 2A
Zenica, Bosna i Hercegovina

+387 32 442 750
info@chronos.ba

PON - PET
08:00 - 16:00

Od kako je u Službenim novinama FBiH objavljen Zakon o naftnim derivatima u FBiH počele su se voditi velike polemike u vezi sa oporezivanjem takse koja se ovim zakonom propisuje. Osnovni problemi se tiču: iskazivanja takse na fiskalnom računu, (ne)oporezivanju takse sa PDV-om i zaokruživanju iznosa za plaćanje na fiskalnom računu.
“Problem” je relativno star, ali je i dalje prisutan. Ja sam ranije, u tekstu Novi namet na vilajet – Taksa naftnih derivata pisala o tome, pa i dobila kako pozitivne, tako i negativne kritike o (ne)poznavanju materije 🙂
Problem je ostao, na žalost, i uočit ćete ga ako prođete kroz tri aspekta ove priče. Ništa novo, ovo je ipak BiH.

Iskazivanje takse na naftne derivate na fiskalnom računu

Što se tiče iskazivanja takse na naftne derivate na fiskalnom računu, Federalno ministarstvo finansija je dalo odgovor jednom poreznom obvezniku broj 05-15+4484-1/14 od 22.07.2014. godine u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće:
Zakonom o naftnim derivatima u FBiH („Službene novine FBiH“, broj: 52/14), koji je stupio na snagu 10.07.2014. godine, propisana je obaveza plaćanja takse za uspostavu naftnih rezervi u iznosu od 0,01 KM / litru naftnih derivata, za sve obveznike definisane članom 2. tačka g) navedenog Zakona.
Također, član 30. tačke (4) i (6) Zakona o naftnim derivatima u FBiH, propisuju da je taksa za uspostavu naftnih derivata sadržana u maloprodajnoj cijeni svih naftnih derivata u distribuciji, tako što se dodaje na već utvrđenu maloprodajnu cijenu u kojoj nije sadržana, te da je energetski subjekt prilikom prodaje naftnih derivata dužan na ispostavljenom računu posebno evidentirati iznos takse.
Kako bi se istovremeno ispoštovale i odredbe Zakona o nafnim derivatima u FBiH i odredbe Zakona o fiskalnim sistemima, a uzimajući u obzir da je taksa za uspostavu naftnih rezervi namjenski javni prihod, koji se odvojeno iskazuje, energetski subjekt prilikom prodaje naftnih derivata dužan je navedenu taksu iskazivati kao dodatni artikal na fiskalnom računu, s tim što bi se tom artiklu, u skladu sa članom 14. tačka (3) podtačka e) Pravilnika o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Službene novine Federacije BiH”, broj: 11/10), dodijelila i druga poreska stopa, stopa M (0.00%) za odvojeno evidentiranje takse na fiskalnom računu i istovremenu evidenciju naplate takse direktno na serveru Porezne uprave FBiH.

Na direktan način se ovim odgovorom Federalno ministarstvo finansija odredilo spram neoporezivanja takse na naftne derivate sa PDV-om jer je upravo na taj način propisalo sadržaj fiskalnog računa.

(Ne)oporezivanje sa PDV-om

Od početka primjene Zakona o naftnim derivatima u FBiH PDV se nije obračunavao na taksu, sve dok se Uprava za indirektno / neizravno oporezivanje nije na upit PDV obveznika oglasila Obavještenjem broj 01/3-17-3-2186-1/01 od 22.09.2014. godine.
Odgovor je dalo Odjeljenje za komunikacije i međunarodnu saradnju, i njegov najznačajniji segment izgleda ovako:

„Članom 20. stav (1) Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Sl. glasnik BiH, br. 09/05, 35/05 i 100/08) propisano je da poresku osnovicu prometa dobara i usluga čini oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima i uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Prema članu 20. stav (2) tačka 1. Zakona u osnovicu se uračunavaju i akciza, carina i druge uvozne dadžbine, kao i ostali javni prihodi, osim poreza na dodanu vrijednost, shodno članu 20. stav (1) i (2) Zakona.
Ovo obavještenje se daje na osnovu navoda u predmetnom zahtjevu i isto se nećeprimjenjivati ukoliko se u postupku kontrole utvrdi drugačije činjenično stanje.“

Ostaje nepoznato zašto u navedenom Obavještenju nije naveden član 20. stav 10. tačka 2. Zakona o PDV, prema kome u osnovicu za obračun PDV-a ne ulaze iznosi koje obveznik primi od kupca kao nadoknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog, kao i na analogiju sa istim PDV tretmanom boravišne takse, ali smo mišljenja da bi UINO i u ovom slučaju trebao biti dosljedan i da bi, u najmanju ruku, trebalo još jednom pažljivo i sveobuhvatno razmotriti ovo pitanje. U ovom slučaju se naplata takse na naftne derivate vrši u ime i za račun Operatora naftnih derivata u FBiH, a isti slučaj je i sa naplatom boravišne takse u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, jer ni boravišna taksa ne ulazi u osnovicu za PDV.

Zaokruživanje ukupnog iznosa na fiskalnom računu

Bitan je i Zakon o unutrašnjoj trgovini (“Službene novine FBiH”, broj 40/10) koji je propisao da je trgovac dužan formirati i istaknuti cijenu robe, koju stavlja u promet, u domaćoj valuti u apoenima novčanica koje su u opticaju u BiH i izdati račun za prodatu robu.
Ako pogledamo gore navedeni primjer fiskalnog računa koji je dat u odgovoru poreskom obvezniku, ovaj dio Zakona o unutrašnjoj trgovini nije zadovoljen, jer je ukupan iznos za naplatu po fiskalnom računu 74,41 KM.
Po ovom pitanju se oglasilo Federalno ministarstvo trgovine sa dokumentom pod nazivom „Izjašnjenje u vezi sa obračunom i iskazivanjem takse za uspostavu naftnih rezervi, po osnovu Zakona o naftnim derivatima Federacije BiH“ od kojeg izdvajamo samo neke segmente:

„Shodno odredbama člana 30. st. (2), (4) i (6) Zakona o naftnim derivatima u FBiH („Službene novine FBiH“, broj:52/14), taksa se plaća na promet naftnih derivata koji služe za krajnju potrošnju u visini od 0.01 KM po litru naftnih derivata koji se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Iznos takse sadržan je u maloprodajnoj cijeni svih naftnih derivata u distribuciji tako što se dodaje na već utvrđenu maloprodajnu cijenu u kojoj taksa nije sadržana. Energetski subjekti koji se bave trgovinom na malo naftnim derivatima prilikom prodaje naftnih derivata dužni su na ispostavljenom računu posebno evidentirati iznos takse.

Navedene odredbe Zakona su nejasne, kontradiktorne i neusaglašene sa važećim poreznim propisima kao i Zakonom o unutrašnjoj trgovini i njegovim podzakonskim aktom kojim se regulišu, između ostalog, formiranje i isticanje cijena robe kao i obavezni elementi kalkulacije cijene u maloprodaji, te kao takve neprimjenjive.

Autor: Sanela Agačević