Neuposlenost je veliki problem u Bosni Hercegovini. O njemu se priča već duži niz godina, priznaje se kao problem, međutim, značajnog pomaka u smanjenju broja neuposlenih nema.
O tome kako i šta radi JU Služba za zapošljavanje ZE DO kantona, razgovarali smo sa ravnateljem, g-dinom Marinkom Kelavićem.
Kako Vi vidite aktualno stanje tržišta rada u BiH?
Posmatrajući stanje sa pozicije na kojoj sam već godinu dana, stanje nije zadovoljavajuće, ali svakako da ide na bolje. Na žalost, presporo se odvijaju procesi smanjenja broja neuposlenih osoba. Smatram da se ne radi dovoljno na promociji sredstava koja su namjenjena u tu nakanu, ali i da naše službe za zapošljavanje u tom pogledu trebaju biti agilnije.
Po Vašem mišljenju, koji je uzročnik velikog broja neuposlenih?
Uzročnika ima više. U prvom redu to su ratna dešavanja nakon kojih su veliki giganti, koje smo imali prijeratnom sustavu i koji su u gotovo svim općinama bile glavne osovine razvoja, prestali sa radom ili rade smanjenim kapacitetima. Neki od njih su Natronka u Maglaju, Krivaja u Zavidovićima, Željezara u Zenici. Desila se privatizacija, drugi sustav, drugi način rada i općenito druga politika, i to je značajan razlog. Sa druge strane, ljudi nisu bili pripremljeni za novo društveno uređenje i još uvijek vuku navike iz starog sustava. Kod naših ljudi nemamo razvijen poduzetnički duh. Ranije smo imali sve osigurano i nismo morali brinuti ni za šta. Sada moramo sami odlučivati o svojoj sudbini i u tom smislu raditi na razvoju malog i srednjeg gospodarstva.
Da li smatrate da neuposleni dovoljno aktivno traže posao?
Smatram da neuposlene osobe nisu dovoljno angažirane kada je u pitanju traženje posla. Problem koji mi imamo kada je u pitanju veliki broj neuposlenih, jeste zdravstveno osiguranje, jer je veliki broj prijavljen na evidencijama službi samo zato što je istima potrebno zdravstveno osiguranje. Mislim da će se taj problem uskoro riješiti, radi se na tome uveliko, tako da ćemo imati znantno manji broj neuposlenih na našim evidencijama. Navedeno će nam obezbijediti više vremena da se posvetimo neuposlenima, izradimo kvalitetne programe, te organiziramo grupna i pojedinačna savjetovanja. Imat ćemo zasigurno 1/3 manje neuposlenih. Kvalitetnije ćemo raditi sa postojećim brojem neuposlenih, što se tiče posredovanja u zapošljavanju ili eventualno dokvalifikacija i kvalifikacija istih. Naš interes je da se zdravstveno osiguranje ne vodi preko Službe za zapošljavanje.
Da li ste i sami nekada bili neuposleni, ako da, koji period i kako ste se snalazili u toj situaciji?
Neuposlen sam bio u više navrata. Pored svoje tri diplome, imao sam perioda kada sam bio po trinaest mjeseci neuposlen. Prije nego sam došao na poziciju ravnatelja Službe, bio sam neuposlen skoro pet mjeseci. Upravo iz tog razloga imam toliku energiju i snagu kada je u pitanju rad sa neuposlenima, jer sam osjetio na svojoj koži kako je to biti na evidenciji neuposlenih, bez primanja i punih prava. Način mog rada jeste da se približimo neuposlenim osobama, te da iste što bolje informiramo o njihovim pravima, da ih animiramo da iskoriste poticajna sredstva, da se uposle ili samouposle.
Ravnatelj ste JU Kantonalni zavod za zapošljavanje ZE-DO kantona već jednu godinu. Generalno, da li mislite da kantonalni zavodi, kao i Federalni, mogu biti efikasniji? Ako da, na koji način, šta bi trebalo promijeniti?
Ja nisam još uvijek dovoljno kompetentan da bi mogao reći da šta bi Federalni zavod za zapošljavanje trebao raditi, ali mogu reći šta bi službe za zapošljavanje mogle raditi, što mislim da pokazujem svojim djelom. Redovni izlasci na teren, kooridniranje sa udrugama poslodavaca, općinskim službama za gospodarstvo, traženje mehanizama za protok informacija, kako do poslodavaca, tako i do neuposlenih.
JU Kantonalni zavod za zapošljavanje ZE-DO kantona ima više nadležnosti, a jedna od njih je posredovanje u zapošljavanju. Na koji način se trenutno obavlja posredovanje i da li se uloga JU može u tom pogledu poboljšati?
Ključ uspjeha je dobra komunikacija između neuposlenih i poslodavaca, kao i poticanje za korištenjem sredstava. Posredovanje se može poboljšati i na tome treba što više raditi. Masa neuposlenih ne zna za poticajna sredstva, te kako aplicirati za ista i koristiti ih. Nažalost, dešavalo se da imamo poticajnih sredstva koja se ne utroše, što znači da je neko zakazao, a to su najčešće službe za zapošljavanje.
Koje najznačajnije i najefikasnije aktivnosti JU Služba za zapošljavanje ZE DO kantona možete istaći u 2016. godini, i istaći njihove efekte?
Organizirali smo dobre promocije poticajnih sredstava po uredbi Vlade FBiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje u februaru i martu, infomirali smo poslodavce i neuposlene kakva su poticajna sredstva na raspolaganju i na koji način se mogu koristiti. Izašli smo na teren, kooridnirali sa udrugama poslodavaca, općinskim službama za gospodarstvo, tražili mehanizam za protok informacija. Navedeno se ranije nije radilo. Napravili smo dva projekta, Kako pokrenuti vlastiti biznis i Registracija, pokretanje, poslovanje djelatnosti samostalnog poljoprivrednog proizvođača, za koje smo našli kvalitetne partnere, Planjax i Chronos doo.
Napravili smo veliki iskorak kada je u pitanju animiranje neuposlenih osoba, ali i edukacija istih, kako bi se osobe obučile da samostalno vode svoj biznis. Projektom smo planirali po dvadeset osoba u svakoj općini, ali odaziv je bio daleko veći.
Povećan je broj prijava za poticaje, kako samostalnih poljoprivrednih proizvođača, tako i drugih djelatnosti, što je pozitivan pokazatelj. U zadnja dva mjeseca smo napravili tridesetšest radionica u svih dvanaest općina ZE-DO kantona, i na radionicama je bilo preko tisuću posjetitelja.
To je također jedan od pokazatelja kako treba raditi. Iscrpljujuće jeste, ali efekti su jako dobri, da ne smijemo govoriti o zamoru. Ponosni smo na te projekte, jer mi trebamo posredovati i ne možemo to raditi ako sjedimo u uredu. Uvijek treba raditi na terenu.
Koje poticajne programe nezaposleni mogu očekivati u narednom periodu? Hoće li biti inovativniji pristup ili će se držati „uobičajeni“ način poticaja?
Na nama je da izgradimo modalitet kako prenijeti informaciju o poticajnim sredstvima do neuposlenih osoba. Bitan je rad na terenu i prijenos informacija, jer mi moramo posredovati. Iduće godine će biti dosta poticajnih sredstava, od Vlade ZE-DO kantona, FZZ, i pom osnovu u narednoj godini očekujemo oko 18 miliona KM za različite poticajne mjere koje će, između ostalog, podrazumijevati sezonsko zapošljavanje, vaučere u upošljavanju, upošljavanje mladih. U fazi smo izrade programa za upošljavanje za 2017. godinu. Dorađujemo taj materijal i tu će biti dosta prostora za osobe koje žele da se uposle ili samouposle. Treba pratiti web stranicu FZZ, kao i web stranicu JU Služba za zapošljavanje ZE-DO kantona, jer mi redovito objavljujemo kada ima sredstava, te na koji način im pristupiti. Pored toga, dostupni smo i direktno za potrebe neuposlenih i poslodavaca. Kada bude vrijeme, napravit ćemo još jedan plan prezentiranja poticajnih sredstava u svih 12 općina.
Šta Vi kao ravnatelj poručujete nezaposlenim osobama, ali i poslodavcima.
Mi moramo raditi zajedno. Naša je zadaća da što bolje koordiniramo, razmjenjujemo ideje i informacije koje imamo, da uvažavamo potrebe poslodavaca, više nego što je to bila praska do sada. Sve ovo što mi radimo, što rade Vlada, politika, sve to pada u vodu ako poslodavac nije uposlio osobu, ako nije stekao uvjete da može normalno funkcionirati i uposliti nove radnike. Poslodavci treba da se uvažavaju, jer oni su ti koji upošljavaju. Njihovi stavovi, mišljenje, prijedlozi i ideje trebaju da budu nama kao posrednicima obaveza.
Stvoriti uvjete za smanjenje broja neuposlenih možemo ako izmjestimo plaćanje zdravstvenog osiguranja na druge izvore, povećamo inspekcijski nadzor za rad na crno i uskladimo obrazovanje sa potrebama tržišta rada. Znamo da se u našem obrazovanju mora povećati praktični dio nastave. Mladi provode dosta vremena u učionicama, ali poslodavcima dođu nespremni, te na kraju mi moramo raditi dokvalifikacije i prekvalifikacije osoba koje su već završile redovno školovanje.
Kako se manjak prakse u obrazovanju odražava na rad JU Zavod za zapošljavanje ZE DO kantona?
Statistički pokazatelji ukazuju kojeg kadra imamo previše na evidenciji neuposlenih, a kojeg premalo. Te bi informacije trebala koristiti nadležna ministarstva u određivanju smjernica prilikom određivanja broja potrebnih zvanja. Danas se forsiraju zvanja koja povećavaju broj neuposlenih. Zavodi za zapošljavanje trpe posljedice neadekvatnog sustava obrazovanja, jer značajan broj na evidenciji zavoda za zapošljavanje, nažalost, nisu sposobni da odgovore potrebama tržišta zbog neadekvatne stručne spreme.
Vaš dugoročni cilj?
Jačanje koordinacije između službi za zapošljavanje, neuposlenih osba, poslodavaca, izvršne i zakondavne Vlasti, općina i kantona. Dugoročno gledajući, mislim da je ovaj model koji smo mi u ovoj godini pokrenuli dobra formula za uspjeh. U novembru mjeseci je 3.040 osoba zaposleno i skinuto sa evidencije neuposlenih, što predstavlja dobar pokazatelj.
Obzirom da je dio naše svakodnevnice da se lica zapošljavaju po osnovu stranačkog opredjeljenja ili nacionalnosti. Šta Vi mislite o tome?
Smatram da je neophodno da se zapošljavaju i zadržavaju ljudi isključivo na osnovu rezultata rada i kompetencija, te da se takvim treba dati veća potpora. Često su već zaposleni u raznim institucijama stranački zaštićeni bez obzira na rezultate, što smatram pogrešnim.
Razgovarala: Sukejna Čaplja
