Iz Federalnog ministarstva finansija je došla informacija, koju prenose mediji, da je primjena posljednjih izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, broj 52/16) prolongirana do 3. oktobra 2016. godine.
Međutim, raniji, veći neoporezivi iznosi toplog obroka, regresa, naknade za prevoz sa posla na posao i dr. će se moći ponovo primjenjivati tek kada se prolongiranje posljednjih izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak objavi u Službenim novinama. Do tada su, formalno gledano, na snazi posljednje izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.
U nastavku je “sporni” član 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, prije izmjena.
Član 14.
- Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:
1) naknade troškova službenog putovanja i naknade zarad na terenu
a) naknade troškova službenog putovanja obuhvataju: naknadu za smještaj, ishranu i prijevozne i druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 63/10, 9/11 i 80/11) i posebnom Odlukom o visini dnevnica za službena putovanja u inostranstvo koju donosi Vlada Federacije.
Ove naknade se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaćene fizičkom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kriterijima i isplaćene pod uslovima, na način i najviše do iznosa propisanih u skladu sa zadnjim izmjenama i dopunama Uredbe odnosno Odluke koja važi u momentu isplate naknade.
Prema članu 10. stav (2) tačka 1) Zakona o porezu na dohodak, neoporezivi iznos naknade troškova službenog putovanja, utvrđen spomenutim propisima za budžetske korisnike, važi i za druge porezne obveznike.
Ako se troškovi službenog putovanja iz ove tačke isplate zaposleniku u iznosima većim od propisanih, smatrat će se, shodno članu 10. stav (2) Zakona, oporezivim prihodom primaoca naknade po osnovu nesamostalne djelatnosti.
Ako se navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkom licu koje kod isplatioca naknade nema status zaposlenika, smatrat će se prihodima primaoca naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti odnosno naknadom isplaćenom po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarom.
b) naknade za rad na terenu (terenski dodatak) pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno
– 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca,
– do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,
– do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj. - 2) naknade ostalih troškova zaposlenicima i to:
a) naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 20% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji,
b) naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini do 2% od prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom objavljenom podatku,
c) naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika pod uslovima iz člana 23. Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće (“Službene novine Federacija BiH”, br. 34/04, 56/04, 68/05 i 33/06), u visini 300,00 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 50% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,
d) naknada za smještaj rukovodilaca federalnog organa izvršne vlasti (premijera, zamjenika premijera i ministara Vlade Federacije BiH), pod uslovima iz čl. 27. i 28. Uredbe iz prethodne tačke, u visini od 500 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 70% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,
e) regres za godišnji odmor u visini prosječne neto plaće u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće zaposlenika utvrđene rješenjem o plaći, isplaćene u posljednja tri mjeseca,
f) otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika,
g) otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca – isplatioca otpremnine,
h) naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji,
i) naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade,
j) jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca i to:
– za navršenih pet godina – 0,5 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih deset godina – 1 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih petnaest godina – 1,25 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih dvadeset godina – 1,50 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih dvadesetpet godina – 1,75 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih trideset godina – 2 prosječne mjesečne neto plaće
– za navršenih tridesetpet godina – 2,50 prosječne mjesečne neto plaće
Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna plaća ostvarena u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjem statističkom podatku, - 3) novčane pomoći zaposlenicima i to:
a) novčane pomoći u slučaju:
– teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),
– teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i
– hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara, jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.4) pokloni, shodno članu 10. stav (4) tačka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
U narednim “Službenim novinama FBiH” očekuje se izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, te potvrda prethodno navedenog.
Pripremila: Sukejna Čaplja
Izvor: www.klix.ba, www.feb.ba
Fotografija preuzeta sa: www.pixbay.com
