Za početak, da pokušamo porez definisati?
U najširem smislu može se reći da je porez instrument kojim država prikuplja sredstva potrebna za finansiranje državnih potreba (finansiranje državnog aparata, odgoja i obrazovanja, određenih socijalnih davanja, infrastrukturnih projekata, davanje poticaja i subvencija i sl.).
Porezi su cijena javnih dobara kaje na razne načine koristimo, ali uvijek i obavezno putem državnih institucija. Građani i poduzetnici plaćanjem poreza osiguravaju sredstva za finansiranje određenih javih dobara (obrazovanje, zdravstvo, policija, itd.), ali ne stiču prava da u omjeru plaćenog poreza dobiju određenu vrstu usluge.
Tako bi barem trebalo da bude, prema definiciji, ali ako bilo šta, pa i poreze, smještamo u kontekst Bosne i Hercegovine, moramo primjeniti jednu drugačiju perspektivu – malo izobličeniju i nelogičniju, da bi uopšte mogli početi shvatati suštinu (ako je uopšte i ima).
Prije nego što navedemo osnovnu podjelu poreza u BiH upoznat ćemo se sa osnovnim terminima u poreznim sistemima, a to su:
Porezni obveznik – osoba koja je dužna platiti porez
Porezni destinar – osoba koja snosi porezni teter
Konačni platac poreza – osoba koja u stvarnosti plaća porez bez obzira da li je to namjera države ili je taj porez “prevaljen”
Porezni jamac – fizička ili pravna osoba koja jamči da će porezni obveznik platiti poreznu obavezu
Porezna sposobnost – ekonomska mogućnost da se udovolji obavezi plaćanja poreza
Porezni izvor – dobra koja pripadaju poreznom obvezniku i iz kojih on mora platiti porez
Porezna osnovica – temelj za obračun poreza
Porezna stopa – procenat na osnovu kojeg se utvrđuje porezna obaveza
Porezna tarifa – pregled poreskih stopa i objekata oporezivanja
Osnovna podjela poreza u BiH je na neposredne (direktne) poreze i posredne (indirektne) poreze.
Neposredni (direktni) porezi su porezi gdje se direktno oporezuje porezni obveznik i gdje su porezni obveznik i porezni destinar iste osobe, a platac druga. Neposredni (direktni) porezi su u BiH regulisano na entitetskim nivoima.
Tu spadaju:
– Porez na dobit
– Porez na dohodak
– Doprinosi (penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti)
Porez na dobit
Porez na dobit na teritoriji Federacije BiH utvrđuje se i plaća prema odredbama:
– Zakon o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16)
– Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit (“Službene novine FBiH”, br. 88/16, 11/17 i 96/17)
Na teritoriji Republike Srpske važeći su sljedeći propisi:
– Zakon o porezu na dobit (Službeni glasnik RS”, br. 94/15 i 1/17)
– Pravilnik o amortizaciji stalnih sredstava u poreske svrhe (Službeni glasnik RS”, br. 96/17)
– Pravilnik o uslovima i načinu oporezivanja porezom po odbitku (Službeni glasnik RS”, br. 115/17)
– Pravilnik o primjeni normativa rashoda za utvrđivanje kala, rastura, kvara i loma (Službeni glasnik RS”, br. 45/16)
– Odluka o dozvoljenoj visini kvara, loma, kala i rastura u proizvodnji mlinskih pekarskih, konditorskih i poslastičarskih proizvoda u tjestenini, u proizvodnji stočne hrane, u industriji silicijum metala – Privredna komora RS (Službeni glasnik RS”, br. 92/17)
– Pravilnik o transfernim cijenama i metodama za njihovo utvrđivanje (Službeni glasnik RS”, br. 47/16)
– Rješenje o određivanju proizvodnih djelatnosti u svrhu ostvarenja prava na umanjenje poreske osnovice poreza na dobit (Službeni glasnik RS”, br. 7/16)
– Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca poreskih prijava poreza na dobit (Službeni glasnik RS”, br. 11/17)
Na teritoriji Brčko Distrikta su važeći sljedeći propisi:
– Zakon o porezu na dobit (“Službeni glasnik BD BiH”, br. 60/10, 57/11 i 33/12)
– Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Službeni glasnik BD BiH”, broj 9/11, 40/12 i 9/13)
Ko plaća porez na dobit? Obveznik plaćanja je privredno društvo i druga pravna lica, ali ne i samostalni poduzetnici (oni plaćaju porez na dohodak).
Stopa poreza na dobit u BiH, bez obzira na entitetske propise je jedinstvena i iznosi 10%, ali je porezna osnova bitno drugačija, pa se ne može reći da je sistem oporezivanja dobiti jedinstven, ujednačen ili harmoniziran.
O olakšicama u sistemu poreza na dobit možete pročitati u postovima na blogu – Porez na dobit za početnike i Porez = 0KM je moguća misija
Porez na dohodak
Porez na dohodak plaćaju fizička lica: zaposlenici, lica angažovana po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom djelu, samostalni poduzetnici i druga fizička lica.
U tom smislu je veoma bitno da se poznaje granica obaveze, tj. obveznika plaćanja poreza na dobit u odnosu na porez na dohodak, jer se u praktičnoj primjeni poreskih propisa ova dva instituta često poistovjećuju i miješaju.
Porez na dohodak na teritoriji Federacije BiH utvrđuje se i plaća prema odredbama:
– Zakon o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
– Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18)
Na teritoriji Republike Srpske važeći su sljedeći propisi:
– Zakon o porezu na dohodak (“Službeni glasnik RS”, br. 60/15, 5/16 i 66/18)
– Pravilnik o načinu utvrđivanja tržišne vrijednosti transakcija između povezanih lica (Službeni glasnik RS”, broj 98/15)
– Pravilnik o vrsti i visini troškova neophodnih za ostvarenje prihoda po osnovu autorskog prava, prava srodnih autorskim pravima i prava industrijske svojine (Službeni glasnik RS”, broj 98/15)
– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja knjiga i evidencija i pravila za usklađivanje prihoda i rashoda od samostalne djelatnosti (Službeni glasnik RS”, broj 98/15)
– Pravilnik o postupku, načinu obračuna i ostvarivanja prava na oslobađanje i prava na odbitak od poreske osnovice poreza na dohodak (Službeni glasnik RS”, broj 68/18)
– Pravilnik o obliku i sadržaju poreskih prijava i poreske kartice (Službeni glasnik RS”, broj 77/18)
– Pravilnik o sistemu dvojnog knjigovodstva kod preduzetnika (Službeni glasnik RS”, broj 45/16)
Na teritoriji Brčko Distrikta su važeći sljedeći propisi:
– Zakon o porezu na dohodak („Službeni glasniku BD BiH“, broj 60/10)
– Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasniku BD BiH“, broj 9/11)
Porez na dohodak je bitno drugačije na sva tri nivoa regulisao oporezivanje, što će se pokazati kroz nekoliko sljedećih segmenata:
Lični odbici – olakšica koja omogučava zaposleniku da na zakonit način plati manje poreza na dohodak i za iznos manje plaćenog poreza dobije veću plaću.
U FBiH svaki zaposlenik posjedovanjem Poreske kartice ima 300 KM mjesečno poreskog odbitka. Pored toga svaki zaposlenik ima pravo da prijavi izdržavanog bračnog druga sa 0,5 ličnog odbitka, prvo dijete sa 0,5 ličnog odbitka, drugo dijete sa 0,7 ličnog odbitka, treće i svako slijedeće dijete 0,9 ličnog odbitka, druge izdržavane članove porodice 0,3 ličnog odbitka i vlastitu ili invalidnost izdržavanog člana porodice 0,3 ličnog odbitka.
U RS zaposlenik ima pravo na osnovni lični odbitak u visini od 500,00 KM (6.000 KM godišnje) (od 01. 09. 2018. godine), i ima pravo na odbitke za izdržavane članove, na osnovu porezne kartice.
Odbici za izdržavane članove porodic iznose 900 KM na godišnjem (75 KM / mjesec).
U BD propisao je osnovni lični odbitak 300 KM mjesečeno, kao i u FBiH.
Pravo na dodatno umanjenje osnovice se stiče po osnovu izdržavanja djece, bračnog druga ili drugog izdržavanog člana u visini od 0,5 ličnog odbitka, za primaoca izdržavanja po ugovoru o doživotnom izdržavanju, u visini od 0,5 ličnog odbtika i za utvrđenu vlastitu invalidnost i invalidnost svakog izdržavanog člana uže porodice, u visini 0,1 ličnog odbitka za svakih utvrđenih 20% invaliditeta.
Pored različitih iznosa odbitaka, porezna osnova je različita, što porezne “podsisteme” čini još više neujednačenima.
Najniža plaća u FBiH je 2,31 KM definisana kao najniža neto satnica. Npr. najniža plaća za mjesec u kojem je 176 radnih sati = 2,31 KM x 176 = 406,56 KM.
U RS je propisana najniža plaća za 2018. godinu Odlukom o najnižoj plaći (“Službeni glasnik RS”, broj 2/18) u visini od 410,00 KM.
Propisi BD nisu regulisali najnižu plaću, ali je propisana najniža osnovica za plaćanje doprinose, koja zavisi od toga prema kom entitetu se plaćaju doprinosi za PIO (FBiH ili BD).
Oporezivanje toplog obroka, regresa, dnevnica i ostalih primanja zaposlenika je (opet) različito riješeno u oba entiteta i distriktu.
Na primjer, ako u obzir uzmemo neoporezivi dio toplog obroka, u FBiH zaposlenik može dobiti 1% od prosječne plaće z FBiH, na primjer pretpostavimo da je prosječna plaća 856 KM x 1% = 8,56 KM x 23 radna dana = 196,88 KM (prosjek plaće se mijenja kao i broj radnih dana u mjesecu), u novcu ili u organizovanoj ishrani. U RS je neoporezivi iznos toplog obroka regulisan na ovakav način: troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenog poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,5 KM dnevno po zaposlenom. To znači, na primjer, 23 radna dana x 4,5 KM = 103,5 KM.
Regres je samo u propisima FBiH predviđen u cjelosti u neoporezivom iznosu (do visine 50% prosječna tromjesečna neto plaća u FBiH u posljednja tri mjeseca. U RS i BD regres je izričito naveden kao sastavni dio dohotka od nesamostalne djelatnosti koji se oporezuje.
Dnevnice i putni troškovi imaju različite neoporezive iznose. Posmatrajući samo dnevnice u zemlji, u FBiH je neoporeziv iznos 25 KM, u RS 20 KM, a u BD 50 KM.
Spisak ostalih primanja koja su različito porezno tretirana je poduži, pa sam navela samo najčešće i, recimo, najvažnije.
Doprinosi
Doprinosi oporezuju isplate fizičkim licima, odnosno plaće. Doprinosi se odnose na penzijsko – invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti. U RS postoji još i doprinos za dječiju zaštitu.
Kao i prethodna dva, i doprinosi su uređeni na nivoima entiteta, odnosno disktrikta.
U Federaciji Bosne i Hercegovine su na snazi sljedeći propisi:
– Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18)
– Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18)
Republika Srpska primjenjuje sljedeće propise:
– Zakon o doprinosima („Sl. glasnik RS“, br. 114/17)
– Pravilnik o uslovima, načinu obračunavanja, prijavljivanju i uplate doprinosa („Sl. glasnik RS“, broj 68/18)
Brčko Distrikt primjenjuje sljedeće propise:
– Zakon o zdravstvenom osiguranju BD BiH („Sl. glasnik BD“ broj 27/18)
Kolike su stope doprinosa, odnosno, da li postoje i kolike su razlike u entitetskim i rješenjima disktrikta? Značajne!
U FBiH se primjenjuju sljedeće vrste i stope doprinosa (zbirno 41,5%):
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret osiguranika – 17%
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca – 6%
Doprinos za zdravstveno osiguranje na teret osiguranika – 12,5%
Doprinos za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca – 4%
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti na teret osiguranika – 1,5%
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca – 0,5%
U RS se primjenjuju sljedeće vrste i stope doprinosa (zbirno 33%):
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje – 18%
Doprinos za zdravstveno osiguranje – 12,5%
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti – 1%
Doprinos za dječiju zaštitu – 1,5%
U BD se primjenjuju sljedeće vrste i stope doprinosa:
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, zaposlenik se odlučuje u koji Fond se plaća doprinos PIO i ta se primjenjuje stopa (24% u FBiH ili 18% u RS)
Doprinos za zdravstveno osiguranje – 12%
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti – 1,5%
Posredni (indirektni) porezi
To su porezi gdje su porezni obveznik i porezni destinar različite osobe.
PDV je narasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba i usluga u svijetu. Porez na dodatnu vrijednost je indirektni porez, što znači da se ne prikuplja od lica koje je porezni obveznik, već od lica koje se smatra krajnjim potrošačima.
PDV je svefazni porez, što znači da se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju.
U Bosni i Hercegovini PDV se počeo primjenjivati 1. januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%.
I na kraju nekoliko zanimljivosti o porezima
Prusi su plaćali velik porez ukoliko su nosili čizme.
Čizme su u ono vrijeme bile velika rijetkost i luksuz. Ali danas je situacija drugačija pa svi mi plaćamo velike poreze i na posve banalne i krajnje neophodne stvari koje su potreba i nisu luksuz, recimo sapun ili četkice za zube.
Talijani su potkraj 19. stoljeća morali plaćati porez na vožnju biciklom od 10 lira za održavanje puteva koje su “uništavali”. Iz tog poreza nastala je i današnja cestarina koju plaćate prilikom registracije vozila, vožnje autocestom, kupovine benzina i tko zna gdje drugdje.
U Francuskoj se u srednjem vijeku kartanje smatralo velikim grijehom. Da bi vlast suzbila tu strast, kupci karata za igru plaćali su velik porez. A danas takav ili sličan porez plaćaju pušači, ali ne samo zato jer se neko dosjetio da je pušenje štetno.
Za vrijeme vladavine Petra Velikog muškarci su u Rusiji morali plaćati porez na bradu.
Ruskog je cara ljutio njihov običaj nošenja duge brade. Druga verzija iste te priče govori da je jedan od prijatelja Petra Velikog bio vlasnik tvornice britva (pribor za brijanje) i da je kralj nakon uvođenja tog poreza bio bogato nagrađen.
Napomena: Tekst ažuriran sa izmjenama propisa
Autori: Sanela Agačević i Edna Bašić
Fotografija preuzeta sa: https://pixabay.com
